SARAJEVO, 15.12.2021. – Završna konferencija projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“ na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnjeg projekta konzorcijuma kojeg čine Udruženje/udruga BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, realiziranog uz podršku Evropske unije, održana je danas u Hotelu Holiday u Sarajevu.
Kako je istaknuto, u protekle tri godine Konzorcijum projekta je sproveo pet serioznih istraživanja o kvalitetu medijskih sadržaja u lokalnim medijima, o radnim uslovima i pravima novinara, te o nivou medijske pismenosti organizacija civilnog društva. Uspostavljen je Interaktivni online centar (HUB) za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja neovisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja. Pored toga, aktivno se radilo na jačanju kapaciteta novinara i članova organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za profesionalno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, kao i na unapređenju medijskih sloboda i sigurnosti novinara.
Prema riječima Danijela Kovačevića, političkog savjetnika Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, mediji su danas u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekat jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.
„U izvještajima Evropske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, efikasnije sankcionisanje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obaveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU“, rekao je Kovačević.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da je jedno od najvažnijih pitanja danas koliko su mediji u stanju da trpe razne oblike pritiska – od političkih, preko finansijskih, onih koji dolaze iz pravosuđa, itd. Kao primjer za to naveo je da kolege iz BHRT-a danas protestuju „jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće“.
Predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) Elvir Švrakić izrazio je nadu da će interaktivni HUB koji je rađen u okviru ovog projekta veoma brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.
„Sve što se dešava u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima preko 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekat dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga u društvu“, rekao je Švrakić.
O glavnim nalazima istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja, radnim uslovima i pravima novinara u lokalnim medijima, te nivou medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva govorili su autori istraživanja – profesorica dr. Lejla Turčilo i profesori Amer Džihana i Borislav Vukojević.
„Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni danas u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na jako velikom uzorku, analizirajući skoro 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate. Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i opštim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna. Pluralizam mišljenja i stavova mora biti mnogo više prisutan u lokalnim medijima“, kazala je profesorica Turčilo.
Autor istraživanja o radnim uslovima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana naveo je da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama. Čak tri četvrtine ispitanika (75%) navelo je da političari na vlasti u nekom periodu vrše pritiske na njih. Iza njih slijede opozicioni političari i oglašivači. Niske plaće veoma su česte kod novinara i novinarki koji rade u lokalnim medijima. Gotovo polovina ispitanika ima nižu neto plaću od prosječne neto plaće u BiH (48%).
Istraživanje u oblasti medijske pismenosti koje je vodio Borislav Vukojević pokazalo je da je u organizacijama civilnog društva neophodno implementirati pisane strategije razvoja medijske pismenosti i politike privatnosti za zaposlene i ciljne grupe, provoditi istraživanja za zaposlene o njihovim kompetencijama medijske pismenosti, kao i povećati broj obuka iz medijske pismenosti, sa akcentom na nove medijske tehnologije i lažne vijesti.
Predstavnici lokalnih medija diskutovali su o tome koliko bh. mediji poštuju standarde profesije, principe nepristrasnosti i pluralizma mišljenja, te izvještavanja u javnom interesu.
Amir Saletović predstavio je Interaktivni online centar i Laboratoriju za razmjenu medijskih sadržaja između lokalnih medija, a predstavnici šest organizacija civilnog društva govorili su o kapacitetima i mehanizmima edukacije građana u oblasti medijske pismenosti.
Projekat sa sloganom „Slobodni mediji za slobodno društvo“ pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama. Projekat finansira Evropska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini (Civil Society Facility and Media action for Bosnia and Herzegovina 2016-2017).