SARAJEVO, 17.03.2020. – Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu Damira Arnauta o primjeni viših standarda za prihvatanje ili odbacivanje tužbi za klevetu pred domaćim sudovima, ukoliko ih podnose političari protiv novinara i urednika, odnosno vlasnika medija.
Na 7. sjednici Zastupničkog doma PS BiH, održanoj prošle sedmice, zastupnici su podržali inicijativu zastupnika Arnatuta o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od klevete u koje bi se inkorporirali „različiti standardi prihvatljivosti, tolerancije i dokazivanja klevete“, kada su u pitanju tužbe javnih ličnosti u odnosu na privatne osobe, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. Podsjetimo, Arnaut je ovu inicijativu uputio krajem avgusta prošle godine, sa zahtjevom nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o zaštiti od klevete.
U obrazloženju inicijative, prihvaćene u državnom parlamentu, Arnaut je naveo kako je u demokratskim zemljama „ustaljena praksa da javne ličnosti, a političari i osobe na javnim položajima pogotovo, podliježu višem standardu kod tužbi za klevetu u odnosu na privatne osobe, što je i praksa Evropskog suda za ljudska prava još od 1986. godine“. Iako postojeći entitetski i zakon Brčko Distrikta nalažu da se tumače na način koji osigurava princip slobode izražavanja, odnosno u skladu sa Evropskom konvencijom, Arnaut navodi da „ove opće odredbe nisu dostatne jer domaći sudovi rijetko i sporadično primjenjuju praksu Evropskog suda“ . On također podsjeća i da je Vrhovni sud SAD-a još 1964. u predmetu New York Times v. Sullivan uspostavio standard da kada osobe na javnim položajima tuže za klevetu, one trebaju dokazati ne samo da je objavljena informacija neistinita i štetna, već i da je novinar djelovao sa “stvarnom zlobom”, odnosno da je znao da je informacija neistinita ili da je bezobzirno zanemario istinu.
“Različit pristup je opravdan s obzirom da se javne ličnosti, a politički zvaničnici pogotovo, svjesno izlažu svjetlu javnosti, sa svim prednostima i manama koje to nosi, te mogu razumno očekivati povećan stepen interesovanja za svoj rad, poteze, izjave i stavove. Javne ličnosti imaju znatno lakši pristup sredstvima javnog informisanja s ciljem odbrane od kritika nego što je to slučaj sa privatnim osobama, te zaštitu svoje reputacije mogu tražiti i kroz takve javne kanale, a ne isključivo sudskim putem. Konačno, tužbe za klevetu od strane javnih ličnosti predstavljaju najveći dio takvih tužbi u Bosni i Hercegovini te predstavljaju stvarni finansijski pritisak na medije, a što medije značajno sputava da kritički izvještavaju o pitanjima od javnog interesa i što predstavlja nedopustiva ograničenja na slobodu izražavanja”, ističe Damir Arnaut.
Iz Udruženja/udruge BH novinari pozdravili su ovu inicijativu te podsjetili da su u posljednjih 17 godina, otkako se u BiH primjenjuju zakoni o zaštiti od klevete, najveći broj tužbi protiv novinara i medija podnosili upravo političari. U ovom trenutku aktivno je više od 170 sudskih slučajeva u vezi sa klevetom, što je jako veliki broj u poređenju sa drugim državama u okruženju i Evropi. Medijska zajednica u BiH tužbe političara, odnosno predstavnika vlasti, nerijetko doživljavala ne samo kao pritisak na slobodu izražavanja, već i kao snažno sredstvo ekonomskog iscrpljivanja medija, posebno u slučajevima kada političari podnose desetine tužbi protiv jednog medija. BH novinari očekuju da će, nakon usvajanja inicijative Damira Arnauta u PS BiH, biti brzo pokrenute procedure za izmjene zakonske regulative o kleveti u entitetskim parlamentima i u Brčko Distriktu.
Problem podnošenja velikog broja tužbi za klevetu protiv bh. medija istaknut je i u nedavno objavljenom izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, koji se poziva na podatke Linije za pomoć novinarima, posebnog servisa besplatne pravne pomoći novinarima koji djeluje u okviru udruge BH novinara.
Kako se navodi u izvještaju State Departmenta, podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da sudovi u BiH često ne prave distinkciju između različitih medijskih žanrova, poput vijesti i komentara, te da dugotrajni sudski postupci finansijski iscrpljuju novinare i medijske kuće. „Godine pogrešne primjene zakona dovele su do direktnog pritiska na novinare i medije u BiH, koji je ugrozio pravo na slobodu izražavanja“, stoji u izvještaju State Departmenta.