SARAJEVO, 15.04.2020. – Mostarske dnevne novine “Dnevni list”, ovih dana bi mogle zaključati trajno svoja vrata zbog ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 i restriktivnim mjerama vlada, kaže Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik ovih novina, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Moram reći i da smo se već obraćali brojnim međunarodnim, pa i domaćim institucijama za pomoć, ali smo apsolutno sa svih adresa dobili glatku odbijenicu. Jasno mi je da lokalnim političarima ne odgovaraju neovisni mediji i da, čak, priželjkuju njihovu propast tijekom korona krize, stoga me je doista razočaralo ponašanje međunarodne zajednice koja će nas izgleda doslovno pustiti da ‘crknemo’. Dolazimo polako, ali sigurno u situaciju da će preživjeti samo politički podobni mediji, kao i oni koji za sitan novac budu primorani prodati svoju neovisnost”, kaže Lukić.
Otkazi u medijskim kućama
U medijskoj grupaciji, u koju su dnevne novine “Oslobođenje” i televizija O kanal, ovih dana su podijeljeni otkazi za oko 17 uposlenika, kako je za RSE potvrdila glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
Među njima je i novinar Slađan Tomić koji za RSE kaže kako mu je saopšteno da više nije potreban.
“U srijedu smo saznali da je 15 kolega iz Oslobođenja dobilo otkaz i da je na redu televizija. U četvrtak, dok sam snimao prilog za dnevnik, nazvala me sekretarica novoimenovanog direktora i rekla da direktor želi da me vidi. Po povratku s terena vidio sam neke kolege koji se opraštaju, jer su dobili otkaz. Znao sam šta me čeka. Otišao sam do direktora i on mi je saopštio da je novčani priliv u firmi sve manji i da je već više od 15 ljudi tehnološki višak, a i ja među njima”, kaže Tomić.
Šta je razlog za otkaze?
Glavna i odgovorna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović objašnjava za RSE kako su već od 8. marta klijenti masovno počeli otkazivati reklamne kampanje medijima, pa i Oslobođenju.
“U skladu sa situacijom, prvo smo počeli raditi od kuće, a s obzirom na to da ne znamo koliko će kriza trajati, smanjili smo broj stranica novine, kao i sadržaj, a time i obim posla. Ostali smo i bez oko 40 posto prodajnih mjesta, jer je skoro sve zatvoreno. U takvoj situaciji morali smo poduzeti mjere i zahvaliti se jednom broju radnika”, navodi Selimbegović i dodaje da pomoći nema ni sa jedna strane.
“Ovdašnje vlasti su zainteresiranije za svoju armiju birača nego za realni sektor u koji ja uistinu ubrajam i medije. Ipak, ja se još uvijek nadam da ćemo uspjeti preživjeti”, poručuje Selimbegović.
Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske kaže za RSE kako su i u tom bosanskohercegovačkom entitetu ‘preko noći’ otkazane reklamne kampanje, kongresi, konferencije.
“Privredni subjekti su zatvoreni i komercijalni mediji su ostali na oko 10 do 15 posto prihoda od marketinga. Mi smo se obratili Vladi Republike Srpske i zatražili pomoć. Očekujemo do kraja sedmice sastanak na kojem ćemo iznijeti kakva je situacija”, ističe Labus.
Pored ekonomske krize u medijima, u Republici Srpskoj (RS) na snazi je Odluka Vlade o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji RS-a, koja se odnosi na medije i novinare, kao i na zdravstvene radnike. Propisane kazne krežu se i do 9.000 KM (4.500 eura).
Labus kaže da se o ovoj odluci još uvijek raspravlja, jer nije jasno definisano ko bi tačno odlučivao šta je izazivanje panike u novinarskim izvještajima baziranim na informacijama zvaničnih institucija i kako bi policija, po službenoj dužnosti ili po prijavama građana, kažnjavala.
Da li je moguć fond za pomoć medijima?
Upravni odbor Udruženja BH novinari 13. aprila je pozvao medijske poslodavce u Bosni i Hercegovini da zaustave otpuštanja novinara i drugih medijskih zaposlenika, kao ekonomsku mjeru i odgovor na finansijsku krizu unutar medijske industrije, izazvanu epidemijom korona virusa i drastičnim smanjenjem komercijalnih i drugih prihoda.
Borka Rudić, predstavnica ovog udruženja, kaže za RSE da su uputili apel i vlastima i međunarodnim donatorima.
“Napominjem da u vanrednoj situaciji mediji ostaju bez 80 posto prihoda od marketinga i prodaje. Smatramo da u ovakvoj situaciji puštanje medija da se zatvore ima i političku konotaciju koja ima za cilj zatvoriti sve one koji nisu pod političkim utjecajem, ne rade u interesu politike i koji se žele baviti profesionalnim i odgovornim novinarstvom”, ističe Rudić.
Udruženje BH novinari predlaže formiranje fonda na nivou države koji će koristiti višak prihoda Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK), ali, kako kaže Rudić, pod uslovom da sredstva ne raspodjeljuje ni jedan državni organ, nego posebno tijelo Regulatorne agencije.
U Udruženju podsjećaju da su upravo “mediji i novinari bili servis svih građana i ključni prenositelji informacija u vezi sa epidemijom korona virusa”.