(Ilustracija: Mediacentar Sarajevo)
Živa televizijska javljanja tokom izborne noći često su jedan od najvećih izazova, naročito zbog činjenice da mogu poslužiti političarima za obračun sa konkurencijom, da pošalju netačnu, neprovjerenu ili nejasnu informaciju, ali je, kako kažu naši sagovornici/ce, važno da su reporteri/ke pripremljeni i da znaju svaku informaciju koja ode u eter staviti u kontekst.
Tokom praćenja ovogodišnje izborne noći najveći je izazov bilo izvještavanje o izmjenama Izbornog zakona, koje je sat nakon zatvaranja birališta nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, piše Media.ba.
„Schmidt se oglasio snimljenom porukom, ne dajući novinarima priliku da postave pitanja bitna za razumijevanje njegove Odluke. U izbornim štabovima je ta informacija otežala komunikaciju između novinara i kadrova određenih stranaka, koji su se povukli u odvojene prostorije kako bi je analizirali. Novinari su ostavljeni da čekaju na informacije tapkajući u mraku i nastojeći sami dokučiti zamršenu ustavno-pravnu materiju“, kaže za Mediacentar Sarajevo reporterka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja.
Smatra da je upravo Odluka o nametanju izmjena Izbornog zakona bila najaktualnija tema u izbornoj noći, kojoj je, kako kaže, TV kuća u kojoj radi posvetila maksimalnu pažnju. Al Jazeera nije, dodaje, mijenjala svoj pristup izvještavanju tokom ovog izbornog ciklusa. „Niti smo se ovoga puta suočili s dodatnim preprekama. Poseban izazov je bila neinspirativna kampanja“, kaže Pribinja koja je tokom izborne noći izvještavala iz izbornog štaba kandidata ujedinjene opozicije za Predsjedništvo BiH Denisa Bećirovića.
Njena koleginica Adisa Imamović, reporterka Televizije N1, navodi kako je većina izbornih štabova u BiH organizovana tako da su stranački funkcioneri daleko od “očiju” reportera. Oni, kako dodaje, obično budu u posebnim prostorijama kojima novinari nemaju pristup.
„To u praksi znači da reporteri ne mogu pratiti u kakvoj atmosferi političari provode izbornu noć, a upravo ti detalji mnogo toga govore o njihovim izbornim rezultatima. Stranke novinarima delegiraju određene zvaničnike, no, treba uzeti u obzir i to da je novinara u određenom štabu najmanje deset, a delegiranih funkcionera jedan ili dva, stoga se vrlo često dogodi da istovremeno imamo javljanja i da većina nas, iako smo prethodno tražili, ostane bez adekvatnog sagovornika“, kaže Imamović.
Političke partije diktiraju tempo izvještavanja
Vrlo često se dogodi, kako dodaje Imamović, da reporteri/ke imaju javljanja u kojima ne mogu prenijeti posljednje informacije iz stranačkih štabova jer ih nemaju.
„U suštini stranke diktiraju sve. Osim toga, ukoliko se dogodi da određena stranka procijeni tokom izborne noći da nije zadovoljna rezultatima, tada uopšte niko satima ne izlazi pred novinare“, navodi Imamović, koja je tokom izborne noći izvještavala iz štaba Stranke demokratske akcije (SDA).
Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović izbornu noć je proveo u štabu Partije demokratskog progresa (PDP), čija je kandidatkinja Jelena Trivić bila u trci za predsjednicu Republike Srpske (RS). Kaže kako su se u toj političkoj partiji trudili da novinarima/kama budu dostupni za informacije i daju nezvanične procjene i stanje koje su registrovali na raznim biračkim mjestima.
„Izborne procese pratim od davne 2004. godine i ovo mi je bilo prvi put da sam imao ovako neobično iskustvo gdje jedna kandidatkinja proglašava pobjedu (na osnovu informacija koje su se nama u štabu činile kredibilnim), a njen protivkandidat u isto vrijeme takođe proglašava pobjedu. Odlazak na trg zbog slavlja je za sve nas novinare koji smo bili prisutni bio bizaran događaj i nismo ni sami znali kako da se postavimo prema tome“, priča Šajinović za Mediacentar Sarajevo.
Dodaje kako je redakcija Nezavisnih novina odlučila da njeni novinari izvještavanje nastave narednog dana, kada budu imali više informacija.
„Nikada do sada nismo imali situaciju da su oba kandidata za jednu od najviših funkcija istovremeno proglasili pobjedu. I ranije je bilo pritužbi na glasanje i protesta nakon izbora, ali čini mi se da sada ulazimo u jednu novu fazu. Još je rano za definitivnu ocjenu kako će se ova novonastala situacija odraziti na naše izvještavanje“, objašnjava Šajinović.
Predizbornu kampanju sagovornice i sagovornici Mediacentra Sarajevo ocjenjuju nekreativnom i ništa drugačijom od prethodnih. Ako se tome doda zatvorenost i nezainteresovanost određenih političara koji biraju kome će dati izjavu, te u koju će TV kuću doći da debatuju o svojim izbornim programima, u takvoj je atmosferi, dodaju, prilično teško obavljati novinarski posao.
Tokom predizborne kampanje poseban problem redakcijama bila je nedostupnost najvažnijih političkih aktera za komentar o važnim temama, njihovo izbjegavanje TV sučeljavanja, kao i izbjegavanje pojavljivanja na nezavisnim medijima, gdje, kako kaže Pribinja, nisu mogli diktirati pitanja.
Političke partije su, kažu sagovornici/ce Mediacentra Sarajevo, tokom izborne noći mnogo otvoreniji prema medijima nego što je to inače. Prije i nakon izbornog procesa veoma je teško, kažu, doći do najviših zvaničnika stranaka.
(Integralni tekst možete pročitati na Media.ba)