Ko zaista kreira agendu medija u Bosni i Hercegovini, odnosno na koji način se selektiraju teme o kojima će se izvještavati, ko odlučuje o pristupu tim temama, te kako se kreiraju i „uokviruju“ informacije o njima koje se građanima predstavljaju kao vijesti i izvještaji o događanjima u BiH? Da li se „vjesnovrijednost“ određuje u redakcijama na osnovu javnog interesa ili nameće od političkih i ekonomskih moćnika, posebno u predizbornom periodu? Da li se činjenice predstavljaju iz različitih uglova ili je dominantan ugao onaj koji predstavljaju izabrani zvaničnici? Da li se informacije kontekstualiziraju prema javnom interesu ili se kontekst kreira prema „politici kuće“, koju definiraju vlasnici medija i s njima uvezane elite?
Odgovore na neka od ovih pitanja, kao i preporuke kako pokušati prevazići stanje post-istine (što je fenomen koji opisuje društva u kojima je istina iskrivljena do mjere koja ugrožava pravo građana da budu informisani) pokušava dati istraživački projekat koji provode prof. dr. Lejla Turčilo i doc. dr. Belma Buljubašić, redovne profesorice na Odsjeku za komunikologiju/ žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U skopu ovog projekta nastao je izvještaj Alternativne činjenice i post-istina u bih: ko (stvarno) kreira agendu medija?, a trebao bi biti baza za dalju diskusiju sa predstavnicima medija, studentima novinarstva i građanima o načinu suprotstavljanja mehanizmima manipulacije, odnosno o metodama podizanja nivoa medijske pismenosti u BiH. Izvještaj ima za cilj potaknuti ozbiljniju diskusiju sa različitim akterima o kreiranju agende u bh. medijima.