TI BiH predstavio rezultate istraživanja o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama
Skoro polovina javnih organa ne odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama u zakonskom propisanom roku, a tek nešto više od trećine dostavlja sve tražene podatke u zakonskom roku od 15 dana. Ovo su rezultati posljednjeg istraživanja Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI). Istraživanje je predstavljeno jučer na konferenciji u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, koji se obilježava danas.
Istraživanje je obuhvatilo 394 javna organa na svim nivoima vlasti u BiH, a tražene su informacije o izdvajanjima za plate, zapošljavanju u 2022. i 2023. godini, te ugovorima o djelu zaključenim u posljednje tri godine. Istraživanje je pokazalo da institucije na različitim nivoima drugačije odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama. Ministarstva na nivou Federacije BiH dostavila su odgovore u zakonskom roku u tek 12 posto slučajeva, a ministarstva na nivou Republike Srpske u 14 posto. Centri za socijalni rad su odgovorili na upite u 70,8 posto slučajeva, a kantonalna ministarstva u 68,4 posto.
Ovakvi rezultati, kako je naglasio Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći u TI BiH, ne razlikuju se mnogo u odnosu na prethodne godine obuhvaćene analizama. Od 2011. do 2023., otkako TI BiH provodi analizu, javni organi u prosjeku na zahtjeve za pristup informacijama odgovaraju u 59 posto slučajeva.
Najčešći razlozi za nedostavljanje informacije, kako je naveo Vujić, su zaštita privatnih informacija, iako u ovom slučaju nisu traženi lični podaci zaposlenika, zatim obimnost dokumentacije, dostavljanje drugih informacija u odnosu na tražene, nemogućnost postupanja jer je potreban duži period, odgovori da su informacije objavljene na web stranici, te omogućavanje jedino ličnog uvida. Institucije su, rekao je Vujić, odgovarale i da nisu dužne stvarati nove informacije, iako nije bilo riječ o stavaranju novih već dostavljanju informacija koje imaju.
Iako je novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH stupio na snagu prije godinu dana, svi podzakonski akti koji su trebali biti pripremljeni kasne, naglasila je Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava. Nije uspostavljen Centralni portal javnih nabavki, čiji način organiziranja i vođenja se propisuje pravilnikom koje je trebalo da donese Vijeće ministara BiH u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu novog zakona.
“Sam zakon nije primjenjiv za sve subjekte koji djeluju u javnom prostoru, s obziom na sam naziv Zakon o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH. Ako imate na nivou države registrovano udruženje koje vrši javna ovlaštenja, koji ćete zakon primijeniti?”, pitala je Džumhur.
Rekla je da se najveća vrijednost zakona o kojem svi govore – proaktivno objavljivanje informacija – ne može implementirati jer nije donesen podzakonski akt. Uputila je na potrebu da se pripreme amandmani na ovaj zakon, prije nego se po novom zakonu harmonizuju entitetski.
Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći u Ti BiH, rekla je da se informacije odbijaju više nego ranije.
Ministarstvo pravde BiH odbilo je TI BiH dostaviti Nacrt zakona o Sudu BiH s objašnjenjem da bi to narušilo proces izrade dokumenta, a Žalbena komisija je odbila žalbu TI BiH.
“Što se forme tiče, institucije na nivou BiH postupaju u tom okviru, dostavljaju odgovore u zakonom predviđenom roku. Izuzeci su koji prekrše rokove. Međutim, kada je u pitanju suština, pristup informacijama danas se više odbija nego što je to bilo kada je bio na snazi raniji zakon. Mi danas ne možemo pristupiti dokumentima kojima smo nekada sa lakoćom pristupali”, rekla je Kljajić Grgić.
Izvor: Mediacentar Sarajevo