SARAJEVO, 04.03.2021. – Transparentnost se uvijek veže za pitanje posjedovanja informacija, kazala je ombudsmanka za ljudska prava u Bosni i Hercegovini Jasminka Džumhur, koja je bila uvodničarka na konferenciji za predstavljanje nalaza i preporuka za unapređenje transparentnosti i etičke infrastrukture u javnim službama na svim nivoima u BiH.
Konferencija je organizirana u okviru projekta “Podrška implementaciji antikorupcijskih strategija u Bosni i Hercegovini“ koji finansira EU (Institucionalna podrška antikorupciji – IPAK).
Džumhur je naglasila da Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH ima više mandata pod jednim krovom, a to je da su ombudsmani tijelo za jednakost, centralna institucija za sprečavanje diskriminacije kao i centralna institucija za slobodu pristupa informacijama.
– Kada pogledate ta tri mandata, koja su različito od države do države podijeljena na nekoliko institucija, onda možete vidjeti kompleksnost koja možda u ovom momentu nedovoljno, nije preslikana u našu unutrašnju organizaciju i sistematizaciju – kazala je.
Činjenica je da je krajem 2008. i početkom 2009. godine kada je pravljenja sistematizacija Institucija imala samo jedan cilj i to da osigura spajanje dvije entitetske i jedne državne institucije u jednu, jer je to bio uvjet za viznu liberalizaciju.
No, kada se govori o transparentnosti uvijek se ona veže za pitanje posjedovanja informacija i činjenje dostupnosti te informacije javnosti, a s druge strane transparentnost se uvijek veže i za prevenciju korupcije i prevenciju kršenja ljudskih prava što znači da je transparentnost značajan instrument u zaštiti ljudskih prava.
Podsjetila je da je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH uradila specijalni izvještaj vezan za slobodu pristupa informacijama i položaj novinara.
– Izvještaj je ukazao ne samo slabosti koje su prepoznate kroz djelovanje Institucije i žalbe koje zaprimamo, nego smo radili istraživanje prema organima na svim nivoima, da nam oni kažu šta su to problem s kojima se suočavaju, kakav je problem u primjeni slobode pristupa informacijama – kazala je Džumhur.
Smatra da Zakon o slobodi pristupa informacijama nije dobar instrument za medije te da je potrebno pitanje medija i pristup informacijama urediti posebnim aktom.
– Zakon je dobar ukoliko se bavite istraživačkim novinarstvom, s obzirom na rokove od 15 dana. No, smatram da nema transparentnosti, nema vladavine prava ako ne dajemo informacije građanima, ako nisu te informacije dostupne i ako stavimo blokade na informacije – poručila je Džumhur.
Vođa tima IPAK projekta Zoran Jačev informirao je učesnike da je u radu konferencije pored predstavnika institucija medija i nevladinih organizacija iz BiH učestvuju i predstavnici iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Svrha konferencije je službeno predstaviti nalaze i preporuke analize koje je pripremio projektni tim i predložiti mapu puta za poboljšanje transparentnosti i etičke infrastrukture u javnim službama na svim nivoima u BiH.
Preporuke za unapređenje transparentnosti i etičke infrastrukture u javnim službama na svim nivoima u BiH pokrivaju oba aspekta pitanja i to unapređenje transparentnosti institucija i uspostavljanje i funkcioniranje etičke infrastrukture u institucijama.