Sarajevo, 20.11.2020. – Sve veći broj napada i prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini je izrazito zabrinjavajući, a predstavnici vlasti i institucija moraju se mnogo aktivnije uključiti u probleme zaštite novinara i osiguravanja slobode medija ukoliko BiH želi dobiti kandidatski status za Evropsku uniju, istaknuto je na predstavljanju izvještaja Indikatori medijskih sloboda i sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini 2019, koje je održano danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari.
Prema riječima ambasadora Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, mediji imaju veliku odgovornost i postavljaju pitanja koja su veoma bitnma za građane, i imperativ je da rade svoj posao u sigurnom ambijentu.
– Činjenica da je u 2019. bilo 56 slučajeva napada i prijetnji novinarima je zaista jedan veliki broj. Često imamo i verbalne napade na novinare, ne samo fizičke, i to su problemi sa kojima se mediji suočavaju i u cijelom regionu. BiH ne može dobiti kandidatski status za EU ukoliko nema slobode medija i offline i online, i u tom smislu moraju se ispoštovati svi standardi. To je zadaća ove zemlje i predstavnici vlasti, prema mišljenju Evropske komisije, moraju raditi na slobodi medija kao jednom od 14 ključnih priroriteta koje BiH mora ispuniti prije ulaska u EU – naglasio je ambasador Sattler.
On je dodao i kako je neprihvatljivo da javne institucije u BiH još nisu počele prikupljati podatke o napadima na novinare.
– Sjajno je što to rade udruženja poput BH novinara, ali to bi trebale raditi institucije države, kao što je to i u drugim zemljama EU. Problem je i mali broj incidenata koji su do kraja istraženi i riješeni. Moraju se implementirati i određeni zakoni, poput zakona o javnim oglašivačima. Dio procesa uključuje i korake naprijed u smislu digitalizacije. Mnogi novinari sa kojima sam razgovarao ovdje su izrazili bojazan za vlastitu sigurnost dok rade svoj posao i to je neprihvatljivo. Tu su naravno i ekonomska ograničenja, niske plate u medijima u odnosu na druge profesije, a posebno je to izraženo sada u uslovima COVID pandemije. Relevantne organizacije moraju omogućiti medijima u BiH da obavljaju svoju ulogu uz punu slobodu izražavanja i možete biti sigurni da je Delegacija EU na vašoj strani – poručio je ambasador Johan Sattler.
Udruženje BH novinari već godinama aktivno radi na problemu zaštite novinara i slobode medija i tragična je spoznaja da se nijedan od ključnih elemenata koji spadaju u indikatore medijskih sloboda bitnije ne mijenja, kazao je u uvodnom obraćanju Marko Divković, predsjednik BH novinara.
– Sama činjenica da smo u prošloj godini imali 56 napada i prijetnji novinarima u BiH dovoljno govori o tome. Jedan od ključnih problema jeste i ogroman broj tužbi za klevetu prema redakcijama i novinarima. Na novinare se na taj način vrši posebna vrsta pritiska, to je jedan mač koji njima stalno visi nad glavom. Sa druge strane, imamo neshvatanje same uloge medija od strane predstavnika pravosuđa, kao i političku sferu koja na medije gleda ili kao na sredstvo u njihovoj službi ili kao na neprijatelje – kazao je Divković.
U 2019. godini registrirano je ukupno 56 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare u Bosni i Hercegovini, a samo do sredine novembra 2020. Liniji za pomoć novinarima prijavljeno je 67 incidenata. Tokom prošle godine zabilježeno je 9 fizičkih napada na novinare i uposlenike u medijima, više nego je bilo u 2018. i 2017. Posebno je zabrinjavajuća sve učestalija pojava online nasilja i veći broj prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža i u komentarima na internet-portalima. Uprkos tome što prijavljuju prijetnje policiji, u najvećem broju slučajeva oni koji stoje iza prijetećih poruka novinarima ostaju anonimni i nekažnjeni, što dodatno obeshrabruje medijske profesionalce i narušava njihovo povjerenje u policijsko-pravosudni sistem.
Tamara Filipović Stevanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) istakla je da je situacija na polju medijskih sloboda u cijelom regionu pogoršana u odnosu na prethodne godine.
– U Srbiji smo prošle godine imali 67 zabilježenih incidenata, a ove godine do sredine novembra imamo već 68. I u ostalim zemljama regiona takođera bilježimo znatno povećanje broja incidenata. Što se tiče Srbije, mi smo neki crni rekorderi u regionu. Novinari su i dalje fizički ugroženi zbog obavljanja svog posla i samo prošle godine imali smo 11 fizičkih napada, a ove godine zabilježili smo ih do sada čak 27. Broj verbalnih prijetnji se također udvostručio – ispričala je Filipović Stevanović.
Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur naglasila je da od prošle godine kada smo razgovarali o istim ovim temama nije bilo nikakvog pomaka.
– Ako želimo da zaštitimo novinare, moramo imati zakonsku odredbu za to u krivičnom zakonu. Plan rješavanja predmeta na sudu također nije adekvatan, a imamo i problem neefikasnog inspekcijskog nadzora kada je riječ o povredama prava iz radnog odnosa. Kada je riječ o napadima na novinare, posebno je indikativno kada to rade predstavnici vlasti, koji bi se morali suzdržati od svih takvih izjava – navela je Džumhur.
Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH Arben Murtezić podsjetio je da je prije dvije godine VSTV dalo instrukciju svim tužilaštvima i sudovima da se posebno evidentiraju svi predmeti koji se odnose na novinare. Međutim, ta preporuka VSTV-a još nije zaživjela u pravosudnim institucijama.
– Postoji generalno problem između pravosuđa i novinara u BiH, jedna vrsta antagonizma i nerazumijevanja između te dvije profesije koje su jednako važne za društvo. Međutim, ne mislim da se ta činjenica odražava na pojedinačne predmete koji se tiču novinara i medija. Svakako, u pravosuđu bi trebala postojati strategija odnosa sa medijima kako bi se ti odnosi unaprijedili- naglasio je Murtezić, te naglasio da je kako je pravosuđe uložilo značajan napor kada su u pitanju tužbe za klevetu, te da je na sudovima postognut određeni napredak u smislu razumijevanja specifičnosti profesije i prava novinara.
Novinarka Vanja Stokić opisala je svoje iskustvo sa online prijetnjama smrću koje je dobila nakon što je objavila fotografiju sa dvojicom migranata na Facebooku.
– Kada je slučaj došao do Tužilaštva, tužiteljica je odlučila da ne provodi istragu smatrajući da to nije bila prijetnja smrću, nego izražavanje ličnog stava i nezadovoljstva. Udruženje BH novinari je angažovalo advokata i podnijeli smo žalbu, ali je i ta žalba odbijena. Ja sam imala taj sistem podrške od kolega novinara, ali i od advokata, eksperata za ljudska prava, čitalaca našeg portala i to me je ohrabrilo. Međutim, ovakva odluka Tužilaštva je zaista poražavajuća i osjećam se iznevjerenom od strane sistema – rekla je Stokić.
Novinar Nedim Pobrić, autor analize „Istrage i procesuiranje napada na novinare i medijske radnike u Bosni i Hercegovini” koja je rađena u okviru projekta Safejournalists, kazao je da je fenomen sve prisutnijeg nasilja i prijetnji nad novinarima nije subjektivna percepcija medijske zajednice, nego statistička činjenica.
– Pokušali smo dobiti pojedinačno podatke iz pravosudnih institucija i odgovori koje smo dobili su zaista poražavajući. Većina prijetnji koje su upućene novinarima, pa čak i u slučajevima kada je poznat identitet osoba koje su upućivale prijetnje, uglavnom su završavali tako da su obustavljane istražne radnje. Što se tiče fizičkih napada na novinare, u mnogim slučajevima postupci su pokrenuti i formirani predmeti, ali to su dugotrajni procesi i sankcije često nisu adekvatne. Upravo je stvaranje efikasnijeg okvira za istrage i procesuiranje napada na novinare jedan od ključnih prioriteta za pristupanje BIH Evropskoj uniji. Evropska komisija je u izvještaju iz oktobra ove godine konstatovala da ništa nije urađeno posljednjih godina kako bi se taj okvir učinio efikasnijim i funkcionalnijim, što dovoljno govori o angažmanu naših predstavnika vlasti i institucija – zaključio je Pobrić.
Izvještaj Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara 2019 proizveden je u okviru četvrte regionalne procjene nivoa slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu, u okviru projekta Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu koji podržava Evropska unija. Predstavljanje izvještaja je organizovano kao hibridni događaj (online i offline) uz sudjelovanje 27 novinara, predstavnika međunarodnih i medijskih organizacija, pravosuđa i državnih institucija, te uz poštivanje svih epidemioloških mjera.