SARAJEVO, 30.06.2022. – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prije dva dana je usvojio inicijativu poslanika Aide Baručije (NB), Saše Magazinovića (SDP BiH), Edite Đapo (SBB), Dženana Đonlagića (DF), Jasmina Emrića (NES), Mirjane Marinković-Lepić (NS) i Šemsudina Mehmedovića (SDA) kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim će se napad na novinare/novinarke tretirati kao posebno krivično djelo. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, koja je dala zeleno svjetlo.
“Značajan porast broja napada na novinare u BiH u periodu od 2012. do 2022. godine poziva na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji će kvalifikovati napad na novinare kao posebno krivično djelo. Kao osobe koje obavljaju funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja”, kaže se u inicijativi.
Dodaje se da je nedopustiv bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja sigurnosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama u društvu, pogotovo nasilničko ponašanje prema novinarima i prijetnje njihovim porodicama.
Zastupnici u inicijativi podsjećaju da Linija za pomoć novinarima u BiH u posljednjih nekoliko godina bilježi porast prijetnji i napada na novinare, a posebno su u porastu prijetnje u online prostoru. Ističe se da je u posljednje tri godine Linija registrovala više od 143 krivična djela počinjena prema novinarima, među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava njihova sigurnost.
“Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu, koja će biti u skladu s vrstom napada izvršenog na novinare. Kao takav, napad na novinare s ciljem fizičke povrede ili prijetnje ne može biti prijavljen, jer nema zakona koji definiše radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo. Ovaj nedostatak zakona rezultuje u obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima”, navodi se u inicijativi.
Dodaje se da je samo u prvoj polovini 2021. godine registrovano više od 30 napada i drugih vidova kršenja prava novinara u BiH. Prema podacima Udruženja BH novinari, u 2020. godini zabilježeno je 69 kršenja novinarskih prava, a godinu ranije 56. Tek mali procenat, 30 posto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH je procesuiran.
“Neefikasno djelovanje nadležnih organa, koja se vežu za napad na novinare, šalje obeshrabrujuću poruku javnosti da osobe koje obavljaju funkciju posrednika između političkog i društvenog života, a u interesu javnosti, nisu zaštićene od strane države”, navodi se u inicijativi.
Inicijatori navode da ovim žele da podstaknu i jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika, kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva.
“Prepoznajući važnost zaštite i sigurnosti novinara, ističemo važnost definisanja statusa novinara, s obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova profesija i ugrožava njen kredibilitet”, navodi se na kraju inicijative.