STRASBOURG, 07.03.2018. – Vijeće Evrope objavilo je smjernice za svojih 47 država članica u cilju promoviranja medijskog pluralizma, transparentnosti medijskog vlasništva i medijske pismenosti.
U preporuci koja je usvojena 7. marta, Komitet ministara odobrio je sveobuhvatan okvir smjernica za stvaranje pluralističkog, transparentnog i participativnog medijskog okruženja za tradicionalne i online medije.
Države se podstiču na razvoj strategije za unapređenje održivosti različitih medija, uključujući javnih servisa, lokalnih, manjinskih, medija u zajednici (community media) i prekograničnih medija.
Preporuka između ostalog podstiče države članice da podrže kvalitetno, nezavisno i istraživačko novinarstvo, uz puno poštovanje uređivačke i operativne autonomije medija, te daje smernice za osiguravanje vidljivost raznovrsnog sadržaja na više platformi i pomaže u izlaganju najširšoj mogućoj publici kroz programe medijske pismenosti.
U svojoj preambuli, Preporuka ukazuje na ulogu internet platformi: “Internet posrednici stiču sve veću kontrolu nad protokom i pristupom informacijama i drugim sadržajima na mreži. (…) Širok obim informacija koje oni distribuiraju, kao i njihov širok opseg publike te potencijal za plasiranje reklama doprinijeli su rastu prihoda od oglašavanja i marketinga na internet platformama. Ovi trendovi osporavaju tradicionalne medijske poslovne modele i doprinose medijskoj konsolidaciji i konvergenciji. Jedan vlasnik ili manji broj vlasnika ili grupa medija može imati značajnu poziciju moći te tako uticati na javnu raspravu i oblikovanje javnog mnjenja, kroz reprodukciju istog sadržaja na svim platformama na kojima su prisutni. Ovi trendovi mogu takođe dovesti do smanjenja troškova, gubitaka radnih mjesta u tradicionalnom novinarstvu i tradicionalnim medijskim sektorima, kao i do rizika od finansijske ovisnosti za novinare i medije, što može na koncu voditi do smanjenja različitosti, pouzdanosti i kvaliteta vijesti i sadržaja, te osiromašiti javnu raspravu. “
Neophodno da regulacija medija adekvatno odražava navedene promjene medijskog okruženja kako bi se održao ili obnovio integritet demokratskog procesa i spriječila pristrasnost i ograničavanje pristupa informacijama. Krajnji i sveobuhvatni cilj državnih politika u podršci pluralizmu medija treba da bude zaštita i promocija prava na slobodu izražavanja, navodi se u Preporuci koja podstiče države i da razviju regulatorne okvire za promovisanje transparentnosti medijskog vlasništva.