SARAJEVO, 30.11.2021. – Veće prisustvo političarki u javnom prostoru je i veća motivacija drugim ženama da javno istupaju. Kvalitetnijim prezentovanjem žena u medijskim sadržajima educiramo se i bolje razumijemo pitanja roda i rodne ravnopravnosti. Međutim, žene u politici moraju same artikulisati svoj glas i ne dozvoliti sebi da budu tek „ukras demokratije“, rečeno je tokom završne diskusije o temi (Ne) prisutnost glasova političarki u medijskom diskursu, koja je održana danas u organizaciji Udruženja BH novinari i u okviru Women´s Press Foruma.
Dio novinara i novinarki nemaju nikakvu edukaciju kada je u pitanju rodno senzibilan jezik i te rodne osjetljvosti često nedostaje, smatra Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari.
„Drugo, znamo da je dio medija strogo stranački kanalisan i da tu nema nikakvog prostora za demokratiju, a posebno za žene u takvim okvirima. Možda bi trebalo umjesto postojeće zakonske kvote uvesti kvotu 50-50. Nisam optimista da ćemo se kao društvo lako odmaknuti od stereotipa, ali mislim da je važno insistirati na tome da polovina žena bude u zakonodavnim tijelima, bez obzira na pojedinačne izborne rezultate“, kaže Divković.
Političarka Nedžada Avdić navela je da obično kada govorimo kvotama na listama, kažemo 40 posto žena, mada to nigdje eksplicitno ne piše, nego piše 40 posto manje zastupljenog spola: „Smatram da to treba ispravljati jer žene nisu manje zastupljen spol. Kada je riječ o predstavljanju žena u medijima, nije sve uvijek do novinara. Političarke same trebaju inicirati komunikaciju sa novinarima, a ne samo čekati da novinari njih nešto pitaju.“
Žene su demografska većina u BiH, ali nažalost, manjina u političkom svijetu, istakla je prof.dr. Daniela Jurčić: „Mislim da u skorije vrijeme nećemo dočekati da to bude neki veći procenat učešća žena od ovog koji sada imamo.“
Selvedina Sarajlić-Spahić, zastupnica u Skupštini ZDK, kaže da bi novinari trebali raditi na tome da informacije koje plasiraju ne budu obojene stereotipima, a to se, nažalost, često dešava: „Nakon sjednica Skupštine novinari obično vuku za rukav muške zastupnike da daju izjave, a pored žena samo prolaze.“
Nedavno istraživanje je pokazalo da žene na izborima ipak više od muškaraca glasaju za žene, rekla je prof.dr. Zlatiborka Popov-Momčinović: „Niko ne kaže da žene trebaju imati prednost samo zato što su žene, ali rodna ravnopravnost je naša zakonska obaveza i u to se trebaju uključiti svi, pa i mediji. Zakon o ravnopravnosti spolova se najviše krši u BIH.“
Novinarka Velida Kulenović navela je da su u Gradu Zenici od 31 vijećnika, samo tri žene: „Godine 2016. bilo ih je 5, a 2012. čak 7. Među izabranim ministrima trenutno je samo jedna žena, a nema niti jedne žene gradonačelnice. Također, do sada nismo imali premijerku ženu. U izbornim procesima je do sada bilo evidentno da su klasični mediji bili najbolja platforma za predstavljanje kandidata. Međutim, danas su tu društvene mreže i razne druge platforme koje se koriste za politički marketing. Stereotipi u medijima kada je u pitanju predstavljanje žena su izuzetno prisutni. Političarke su nerijetko žrtve mizoginih napada putem društvenih mreža i taj trend je sve više prisutan.“
Glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović kaže kako ovaj medij vodi računa o tome da se na njihovim stranicama pojavljuju „zdravi“ glasovi u javnosti, i to se odnosi i na žene i na muškarce.
„Razočaravajuće je da veliki broj žena svoje odsustvo iz politike pravda partijskim disciplinama i nametanjem volje partija. O političarkama treba kritički misliti, jednako kao i o njihovim muškim kolegama“, smatra Selimbegović.
Novinarka Milanka Kovačević mišljenja je da mnoge političarke više lukrativno nastupaju u domenu u kome djeluju i slijede konformistički pristup, dok urednik portala Bljesak Berislav Jurič postavlja pitanje koliko politika želi staviti žene na ključne pozicije u vlasti. On je dodao da mediji nisu krivi za to što se žene ne predstavljaju kvalitetnije, te kako one same vrlo često izbjegavaju da daju izjave i intervjue ili ne znaju predstaviti svoj angažman na zanimljiv način.
„Nije nikakav problem da mediji podrže političarke, ali naš zadatak nije da bezuslovno podržavamo bilo koga, bez obzira na spol. Dakle, ako žene nemaju istinski interes da se bave politikom, to je njihov problem. Ako im stranka ne dozvoljava da dođu do izražaja i da zastupaju svoje ideje, onda neka promijene stranku. Mi jesmo patrijarhalno društvo, ali žene moraju same za sebe da se bore i da ne očekuju da će imati neku prednost samo zato što su žene“, rekla je Slađana Jašarević, novinarka BN TV.
Una Harčin, ministrica u Ministarstvu pravosuđa i uprave pri Vladi TK, jedina je žena u Vladi Tuzlanskog kantona i najmlađi član Vlade.
„Kada dobijete određenu funkciju, onda treba da radite svoj posao i da se posvetite tome. U tom kontekstu i mediji su zainteresovani za ono što radite i trebate davati izjave. Mislim da puno zavisi od toga kako se same žene tu postave. Moramo same da artikulišemo svoj glas, jer činjenica jeste da žene sebi vrlo često dopuštaju da budu ukras demokratije. Smatram da treba uvesti zakonski cenzus kada su izvršne pozicije u pitanju“, kaže Harčin.
Snežana Ružičić, načelnica Opštine Jezero, smatra da je veoma važno da političarke imaju medijski prostor: „Smatram da mediji daju dovoljno prostora za ono što treba da se čuje i mislim da žene trebaju same zauzeti određenu poziciju u medijskom prostoru. Treba da budemo hrabre, da se odvažimo i da pričamo o onome što je značajno u našim politikama.“
Zastupnica u Skupštini HNK Milica Pehar (HDZ) istakla je da su žene u bh. društvu generalno potcijenjene: „Teže dolaze na izborne liste i još teže prolaze. Što je politička razina viša, žena je sve manje. U medijima žene nemaju dovoljnu zastupljenost, a mediji ne čine mnogi kako bi se položaj žena promijenio. Obavezne kvote na listama nisu dovoljne, potrebno je djelovati u više smjerova.“
Moramo imati na umu da neke žene tek ulaze u politiku, a neke su već profilirane i imaju daleko veće kapacitete u tome, kaže Ana Kotur-Erkić, stručna saradnica u Povjerenstvu za zaštitu ljudskih prava pri Skupštini BDBiH: „Ne možemo imati osuđivački aspekt prema ženama u politici jer ne poznajemo njihov razvojni put i sve ono kroz šta su prošle na tom putu. Kvota kao takva jeste važna, ali ona nije suštinska. Da li bi bilokoji muškarac u izbornom procesu pristao da ustupi svoje mjesto ženi? Mislim da svi znamo odgovor na to pitanje.“
Današnja debata u kojoj je sudjelovalo više od 35 učesnika organizovana je u okviru Women´s Press Foruma, neformalnog oblika organizovanja i djelovanja novinarki i političarki sa ciljem povećanja prisustva žena u javnom prostoru i medijima, te njihovoj većoj zastupljenosti u organima izvršne i zakonodavne vlasti.
Women´s Press Forum se održava uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Prema riječima Alyson Algeo, službenice za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH, ovakve debate prilika su da novinarke i političarke dođu do zajedničkih rješenja za poboljšanje prisutnosti žena u politici u javnom prostoru.