Debata sa novinarima iz Hercegovine: Sve manje se propituju novinarske vrijednosti, a novinar danas može biti bilo ko

0
163

Mostar/Sarajevo, 16.11.2021. – Bosna i Hercegovina mora usvojiti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i zakon o oglašavanju koji će štititi medijsko tržište BiH, te donijeti procedure o finansiranju medija iz javnih budžeta na jasan i transparentan način, neki su od glavnih zaključaka  fokus grupe sa predstavnicima medija iz Hercegovine, koja je održana u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari.

Novinari, urednici i vlasnici medija su tokom online debate diskutovali , između ostalog, o nepovoljnom finansijskom položaju brojnih medija u BiH koji je dodatno pogoršan od početka pandemije. Posljedice pandemije posebno su osjetili mladi novinari i freelanceri, kaže Kristina Gadže.

„Oni ovise o onome što zarade, a nemaju neki zakon na koji se mogu osloniti i koji bi štitio njihova prava. Prioritet je da se novinari informiraju o svojim pravima. Lokalni mediji u Hercegovini su jako podložni političkim utjecajima ali to je i razumljivo, jer jednostavno moraju nekako opstati“, smatra Gadže.

Govoreći o prijedlogu Vlade Federacije da se poveća porez za freelancere, novinarka Gloria Lujanović sa portala Dnevnik.ba ističe da je nedovoljno poznavanje ove oblasti veliki problem. Ona je predložila da BH novinari pripreme i objave vodič za novinare iz kojeg bi novinari/ke mogli saznati kakva su njihova prava i obaveze, posebno kada je riječ o radnim pravima i plaćanju poreza državi.

„Otkazi koje su dobile brojne kolege već na početku pandemije su pokazali koliko smo mi zapravo nezaštićeni. Ta nekakva opća nesigurnost navodi mnoge novinare da se pitaju zašto se uopće bave ovim poslom“, kaže Lujanović.

Novinarka Sabina Ćukle iz Konjica smatra da je veoma važno da medijski profesionalci stvore bolje uslove za život i rad. Ona je navela i da se mnogi freelanceri i saradnici medija suočavaju sa neizvjesnošću hoće li im biti uplaćeni dogovoreni honorari za angažman.

Mile Limov sa Radiopostaje Čapljina ispričao je da se ovaj medij finansira dijelom iz budžeta Općine, a dijelom iz marketinga.

„Nema nas ovdje puno zaposlenih, pa zato možemo reći da imamo dobre uvjete rada. Nikada nismo imali problema sa kašnjenjem plaća i imamo iste uvjete kao i kolege koje rade u Općini i drugim institucijama. Od početka pandemije teže smo dolazili do tema i sugovornika, malo nas je, ali uspijevamo nekako sve pokriti. Marketing radimo svi, nemamo zaposlenog ekonomistu“, rekao je Limov.

Prema riječima Milanke Kovačević sa Direkt portala iz Trebinja, najvažnije je držati se standarda profesije.

„U početku sam radila za portal besplatno, iz potrebe da djelujem javno i nekako doprinesem društvu. Mislim da se većina novinara prije ili kasnije nađe u situaciji da opšti interes stavi ispred ličnog interesa i to je nekakav naš usud. Ni sredstva iz budžeta koja se dobijaju uglavnom nikad nisu dovoljna za plate, ali su dovoljna za opstanak“, kaže Kovačević.

Berislav Jurič sa portala Bljesak.info kaže da oni koji raspodjeljuju budžete misle da mogu da kontrolišu medije.

„Moramo biti svjesni da neovisno novinarstvo ne postoji, svi ovise od nekoga. Mislim da su i sami mediji prilično licemjerni – zalažu se za jedno, a rade drugo. Imate portale koji gaje govor mržnje, novinare koji žive na način da su profesionalne žrtve, pa onda optužuju kolege da im stavljaju mete na čelo… Međutim, mislim da se poštenim radom i borbom na tržištu ipak može normalno raditi. To je ono što je najvažnije“, naglasio je Jurič.

Novinar i urednik portala StarMo Faruk Kajtaz smatra da živimo jedno od najgorih vremena za novinarstvo.

„Ovo je jedan vrlo potplaćen posao s obzirom koliko se energije unese u to. S druge strane, novinari su izgubili ekskluzivitet na objavljivanje i prenošenje vijesti. Danas vam je konkurencija praktično svako ko ima profil na društvenim mrežama i to stvara jedno zagušenje medijskog prostora, gdje se onda gube profesionalni standardi, a novinar može biti bilo ko“, rekao je Kajtaz, uz konstataciju da niko osim samih novinara neće promijeniti stanje nabolje.

Učesnici fokus grupe zaključili su da se ubuduće mora puno više pažnje posvetiti regulaciji rada medija, posebno kada je riječ o poštivanju profesionalnih standarda. Sve manje se govori o novinarstvu među samim novinarima i sve manje se propituju novinarske vrijednosti, što je neizbježno dovelo do drastičnog pada standarda u bh. novinarstvu, kažu novinari medija sa područja Hercegovine.