Predloženi nacrti zakona o kolektivnom ostvarivanju i zaštiti autorskog i srodnih prava bi trebalo imati pozitivan učinak kako za novinare i medijske djelatnike tako i za bh.društvo u cjelini
Sarajevo, 28.marta 2024. – Bosna i Hercegovina (BiH) je u postupku ažuriranja zakona kojim se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, budući da se kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će osigurati nivo zaštite intelektualnog vlasništva sličan onome u državama Evropske unije (EU). Sve se ove aktvnosti poduzimaju u okviru projekta EU podrške pravima intelektualnog vlasništva u BiH, a koji finansira EU.
Haris Hasić, ekspert za zaštitu autorskih i srodnih prava, u intervjuu za BH novinare kaže kako su u toku javne konsultacije o Nacrtu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik BiH br. 63/10) i Nacrta Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, koji je potpuno novi zakon i zamjena za postojeći Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava (Sl. glasnik BiH br. 63/10). Hasić ističe da BiH nije reformirala zakonsku oblast o intelektualnom vlasništvu od 2010. godine, i kako su se u međuvremenu desile ozbiljne promjene u Evropi i svijetu u ovoj oblasti – EU je usvojila više direktiva, važnih za zaštitu autorskih prava i djela novinara/ki i medija.
„Ova dva zakona su posebno interesantni novinarima/kama i medijskim djelatnicima jer ova lica u okviru svojih profesionalnih obaveza stvaraju ali i koriste autorska djela. Zakonom o autorskom i srodnim pravima se uređuje šta je autorsko djelo, ko se može smatrati autorom/kom, koja prava ima i vezi sa svojim djelom, kada se autorsko djelo smije koristiti bez dozvole autora i obaveze plaćanja naknade, sudski i drugi postupci zaštite autorskog prava kao i brojna druga pitanja“, objašnjava Hasić i dodaje kako novinarska i medijska zajednica u BiH trebaju razumjeti važnost „promjena koje će biti donijete u vezi sa ostvarivanjem kolektivnh prava, te kakva je uloga posebnih neprofitnih udruženja za zaštitu autorskih djela pojedinih grupa autora“.
Šta je novo u ova dva zakona koji će na nov, evropski način regulirati zaštitu autorskog i srodnih prava?
Hasić: Kako su ovi nacrti ovih zakona napravljeni u okviru EU projekta, mnoge od novih odredbi su zasnovane na novim direktivama koje je donijela EU. Ovo je odličan pristup, budući da su EU pravila, načelno, neka od najboljih u svijetu za ovu oblast, a BiH ionako ima obavezu da ih transponira u svoje zakonodavstvo ako želimo biti članica EU i ispuniti prethodno preuzete obaveze. Tako, na primjer, uvodi se institut autorskog djela „siročeta“ a što predstavlja autorsko djelo koje je pravno zaštićeno ali se autor ne može identifikovati ili nije moguće komunicirati sa autorom radi dobijanja dozvole, pa zakonodavac daje dozvolu u nekim okolnostima da se koriste ova djela nakon provedene procedure pažljive pretrage. Dozvoljava se kvalifikovana upotreba autorskih djela radi njihovog korištenja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi, autorskih djela nedostupnih na tržištu i radi rudarenja teksta i podataka uključujući i u svrhu znanstvenog istraživanja. Uređuju se pravila koja će olakšati slijepim i slabovidnim licima pristup štampanim autorskim djelima, a što je obaveza koju je BiH preuzela potpisujući Ugovor iz Marakeša o pristupu štampanim djelima za osobe koje imaju oštećenje vida. I na koncu, uređuje se pravo radiodifuznog emitiranja i reemitiranja, prilagođavaju pitanja autorske naknade i evidencije prihoda od korištenja autorskih djela, uvodi se novo srodno pravo za informativne publikacije, te uvodi poglavlje o saopštavanju javnosti autorskih djela koja se dijele putem interneta.
Koji su pozitivni prijedlozi u nacrtima ovih zakona koja će se reflektovati na ostvarivanje prava na zaštitu autorskog djela novinara i medija u BiH?
Hasić: Po prvi put se među zaštićenim autorskim djelima navode i novinarska djela. Novinarska djela, su, naravno, bila i prethodno zaštićena kao autorska djela usljed otvorene i inkluzivne definicije autorskog djela, ali je pozitivan prijedlog da se novinarska djela i izričto navedu i definišu u nacrtu zakona. Ovo bi trebalo dati više pravne sigurnosti i jasnoće novinarima prilikom zaštite njihovih prava na sudu. Dakle, nacrtom zakona se uvodi novo autorsko pravo na informativne publikacije, što će donijeti direktne benefite za novinare i medijske radnike i njihove autorske tekstove. U tom kontekstu, zakonskim odredbama se ovlašćuju izdavači publikacija da kontroliraju korištenje novinarkih sadržaja i naplaćuju naknadu za to korištenje. Predloženo je da novinari – autori imaju pravo na dio naknade koju izdavači informativnih publikacija ostvare, pa bi ovo pravo trebalo rezultirati dodatnim izvorom prihoda novinarima. Predloženo je i uvođenje pravila koja bi dala više kontrole novinarima nad pretraživanjem i postavljanjem njihovih djela na internetu, prepisana iz čuvene EU Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom tržištu. U nacrtu zakona kojim se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskih prava se predviđa osnivanje kolektivne organizacija koja će kolektivno ostvarivati (štititi) autorska i srodna prava novinara. Ovakva kolektivna organizacija bi se mogla bolje boriti za ostvarivanje i zaštitu autorskih prava novinara u BiH te predstavljati dodatne izvore prihoda za novinare.
Nisu sve predložene odrebe u nacrtima zakona pozitivne niti su u skladu sa evropskim standardima. Šta je u suštini sporno, a moglo bi se negativno odraziti na zaštitu autoskog prava novinara i medija?
Hasić: Predlaže se promjena postojećih pravila o autorskim djela stvorenih u radnom odnosu. U sadašnjem zakonu, autorska imovinska prava nad djelom/medijskim sadržajem stvorenim u radnom odnosu prelaze na poslodavca za vremenski period od pet godina, ako drugačije nije izričito uređeno u ugovoru o radu autora. Nakon tih pet godina prava se vraćaju autoru a poslodavac mora platiti za novi prenos prava i da nastavi koristiti autorsko djelo. Nacrt predlaže da se ovo pravilo promjeni tako da prava prelaze na poslodavca trajno, ako se drugačije autor ne dogovori sa poslodavcem u ugovoru o radu ili drugom pravnom instrumentu. Na ovaj način novinari gube dio kontrole nad plodovima svog rada kao i dodatni izvor prihoda, te se oduzimaju prava data novinarima i medijskim djelatnicima u postojećoj zakonskoj regulativi.
Kada je riječ o korištenju generativne umjetne inteligencije (AL), u nacrtu se predlaže da se dozvoli slobodno rudarenje teksta i podataka bez potrebe da se za to dobije dozvola od autora ili plati pravedna naknada. Nacrt sadrže odredbe po kojima autor može izričito zabraniti rudarenje teksta, ali još uvijek nije jasno na koji način će to moći učiniti u praksi. Ovakva odredba, koja možda predstavlja grešku u nacrtu zakona, mogla bi bila na štetu novinarima i medijskim djelatnicima ali potencijalno i suprotna međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala u oblasti intelektualnog vlasništva. I na kraju, čak i izričito navođenje novinarskih djela kao vrsta zaštićenih autorskih djela je potencijalno problematično jer se navode samo tri vrste novinarskih autorskih djela: članci, fotografije i audiovizuelni prilozi. Novinari u svom profesionalnom djelovanju stvaraju značajno širi krug umnih tvorevina od ova tri navedena, pa bi se ova kalauzula u toku javnih konsultacija morala mijenjati.
FOTO: Radio Brčko
