Na EFJ konferenciji o samoregulaciji i regulaciji u medijskom sektoru, održanoj prošli tjedna u Bruxellesu medijska zajednica postigla je konsenzus o potrebi za dijalogom više zainteresiranih strana dok zemlje implementiraju nedavne medijske zakone EU.
Konferencija je održana na Université Libre de Bruxelles (ULB), a bilo je prisutno više od 90 sudionika, medijskih regulatora, samoregulatora, profesionalnih predstavnika novinara, izdavača, studenata magistara novinarstva na ULB-u, kreatora politika EU-a, istraživača i predstavnika civilnog društva. U jednodnevnoj raspravi govorilo se o medijskoj regulaciji i utjecaju na novinare i građane.
-Ova konferencija naglašava važnosti sustava samoregulacije, ali govori i o tome kako takav sustav može funkcionirati samo uz povjerenje i angažman javnosti, svih građana i dobnih skupina. Da bismo izgradili ili ponovno stekli povjerenje, mi novinari moramo voditi dijalog s publikom i javnošću. Izgradnja dijaloga i povjerenja u medije posebno je ključna u borbi protiv dezinformacija, kazala je predsjednica EFJ-a Maja Sever.
Predstavnici studenata izrazili su zabrinutost o važnosti različitosti u redakcijama, ističući prisutnim medijskim stručnjacima da mediji ne mogu doprijeti do raznolike publike bez zagovaranja predstavljanja samih marginaliziranih skupina. Komentirali su i kako mladi novinari ulaze na tržište rada već sluteći loše uvjete rada u većini europskih zemalja.
Razgovor o povjerenju u novinarstvo i digitalne informativne medije usredotočio se na etičku upotrebu umjetne inteligencije (AI) u redakcijama. Korištenje umjetne inteligencije potrebno je regulirati u skladu s tim, kako bi se novinarima omogućilo da budu brži, učinkovitiji i inovativniji, umjesto da nadomještaju njihovu odsutnost. Zato su medijska i tiskovna vijeća uvela kodekse i smjernice o umjetnoj inteligenciji. Rasprava se također usredotočila na nužnost etičkog kodeksa za osobe koje se bave utjecajem na vijesti.
-EFJ se zalaže za strožu regulativu u domeni umjetne inteligencije, posebno u pogledu autorskih prava. Ova konferencija je dokaz konsenzusa o ovoj temi u medijskom sektoru: novinari i izdavači trebaju EU za zaštitu intelektualnog vlasništva. Razlike uočene u Europi, kako u smislu prakse tako i percepcije, pokazuju ključnu potrebu za obukom AI-a uz propise, istaknula je direktorica EFJ-a Renate Schroeder.
Iva Nenadić, znanstvena novakinja Centra za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF), održala je radionicu o Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA) u okviru medija i velikih online platformi. Objasnila je zajedničku potrebu razmatranja EMFA-e i DSA-a kada se raspravlja o moderiranju sadržaja te se također pozabavila pitanjem sustavnih rizika za slobodu medija koji se spominju u DSA-u u člancima 14(4), 34 i 35. Predstavila je osjetljivu ravnotežu koju medijski sadržaj mora poštovati između pružanja pluraliteta publici i ekonomske stabilnosti oglašivačima.
Iskusniji novinari i medijski stručnjaci na konferenciji primijetili su kako mladi ne čitaju novine, kao što su oni navikli. – S porastom digitalnih medija, došlo je do velike krize povjerenja u medije i povećanja dezinformacija, rekla je Adeline Hulin, voditeljica Odjela za medijsku i informacijsku pismenost i digitalne kompetencije pri UNESCO-u. Upoznala je prisutne s njihovim radom na postavljanju školskog programa diljem Europe na ovu temu i njihov angažman s organizacijama mladih kako bi se kroz obveze posvetili medijskoj pismenosti.
-Koristili smo rezultate projekta Medijska vijeća u digitalnom dobu u našoj procjeni učinka. Moramo otvoriti kanal komunikacije da počnemo raditi sa samoregulatorima i uspostaviti sustav samoregulacije u svim zemljama EU. To će također zahtijevati pomoć regulatora i bit će to važna stvar koju treba pratiti nakon ovog događaja, naglasila je Anna Herold, voditeljica odjela za politiku audiovizualnih i medijskih usluga Europske komisije pri Glavnoj upravi za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT).
Predsjednik Grupe europskih regulatora za audiovizualne medije (ERGA) za podskupinu EMFA Frederic Bokobza objasnio je da su prioriteti grupe rad s medijima i novinarima te borba protiv koncentracije na medijskom tržištu. Herold je istaknuo da su prioritet Europske komisije mediji kao dio vladavine prava i demokracije te medijske inovacije.
Program konferencije je zaključen tako što su se samoregulatori i regulatori složili da dijele zajednički cilj: raditi na njegovanju medijskog krajolika koji podržava etičke i pravne standarde koji su u skladu s vladavinom prava i europskim demokratskim vrijednostima.
-Sada gledamo u sivu zonu novog zakonodavstva o medijima, koji se tiču Europskog zakona o slobodi medija i Zakona o digitalnim uslugama. Dio ovog procesa bit će postizanje nove razine suradnje između regulatora i samoregulatora, rekao je potpredsjednik ERGA-e Carlos Aguilar Paredes.
Oslanjajući se na najnovija istraživanja o rastućoj ulozi europskih samoregulacijskih tijela, istraživačica ULB-a Simone Benazzo održala je radionicu o strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) i samoregulaciji. Predstavljen je SLAPP kao oblik pritiska na medije i potaknuo sudionike na raspravu o novoj ulozi samoregulatora u slučajevima pritiskanja medija.
U svojim završnim riječima, koordinator magistra novinarstva ULB-a David Domingo izrazio je važnost posjedovanja pravih zakonodavnih alata koji osnažuju novinare i medije. Iako im još treba vremena da poprime oblik, komentirao je, da se mediji i novinari već mogu usredotočiti na transparentnost i pridržavati se etičkih standarda kako bi izgradili povjerenje svoje publike. Oni također imaju odgovornost predstavljati različitost društva, otvarajući redakcije za radnike svih dobi, spola i kulturnog podrijetla.