
Hrvatsko novinarsko društvo prekida suradnju s Ministarstvom pravosuđa i institucijama koje se bave pitanjem SLAPP tužbi jer od kada je na čelu tog ministarstva Damir Habijan na snazi je potpuna ignorancija prema HND-u, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare u Novinarskom domu u Zagrebu na kojoj su izneseni i porazni rezultati izvješća o stanju slobode medija u Hrvatskoj koje je provela međunarodna misija Media Freedom Rapid Responsa (MFRR). U međuvremenu, vrlo zanimljivo, nakon održane konferencije za novinare, uz isprike HND-u zbog pogreške u dostavi e-maila, iz Ministarstva pravosuđa, ovaj puta na pravi e-mail, dostavljen je “Poziv za imenovanje predstavnika u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje”. |
|
Zovko je objasnio kako je okidač za ovakvu odluku bilo formiranje Radne skupine za SLAPP-tužbe u koju HND nije pozvan, niti je obaviješten o postojanju te radne skupine, za koju se ne zna ni tko su joj članovi i na koji će način raditi. – Pisali smo i tražili objašnjena, ali odgovora nije bilo. Zato smo odlučili ne gubiti vrijeme na besplodne razgovore. Tražimo da nas se poštuje kao partnera. Nije nam jasno kako netko takvu radnu skupinu može osnivati bez nekoga tko je, poput HND-a, podigao taj problem na razinu visoke problematike s kojom se suočavaju novinari i mediji u Hrvatskoj. Mi smo uvijek spremni na razgovore, ali nikakve odluke ili donesene akte bez nas nećemo priznati, kazao je Zovko, koji je dodao kako je simptomatično da se Ministarstvo pravosuđa nije pridružilo i potpisalo, zajedno s HND-om, SNH-om i Ministarstvom unutarnjih poslova, sporazum i protokole o zaštiti medijskih djelatnika. Zovko je također naveo i da od Ministarstva kulture i medija zahtijevaju da se HND uključi u radnu skupinu za distribuciju tiska. – Dosta nam je ignorancije državnih tijela i želimo sudjelovati u svim aktivnostima koje se tiču zaštite radnih mjesta i profesije. Ako se ne ispune naši zahtjevi, razmislit ćemo i o prekidu suradnje i s našim resornim Ministarstvom kulture i medija, naveo je Zovko, koji se upitao i gdje je iz razgovora nestala Hrvatska pošta, o kojoj se razgovaralo kao mogućem distributeru tiska. – Mi ćemo svakako podržati optimalno rješenje za distribuciju tiska na korist svih, ali prije svega novinara i zaposlenih. I mislimo da nikako nije dobro ako bi se pojavio monopolist koji bi za godinu, dvije rekao da to više neće raditi i opet doveo u problem tiskovine, istaknuo je Zovko. Glavna tajnica HND-a Melisa Skender govorila je o Izvještaju Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj, istaknuvši kako se hrvatski medijski prostor suočava s problemom zastarjelog medijskog zakonodavstva s problematičnim odredbama, zatim kompromitiranošću neovisnosti HRT-a, visokom učestalošću SLAPP-ova, ekonomskim i političkim pritiscima te brojnim verbalnim napadima na novinare od najviših državnih dužnosnika, kao i otežanim pristupom informacijama. – Sloboda medija u Hrvatskoj narušena je institucionalnim i pravnim izazovima s kojima se niz vlada nije uspjelo pozabaviti, a kao ključan problem ističe se Zakon o medijima, koji je od donošenja 2004. godine uglavnom ostao nepromijenjen. Trenutačno hrvatsko zakonodavstvo ne ispunjava nekoliko odredaba Europskog zakona o slobodi medija (EMFA), posebice u pogledu neovisnosti javnog medijskog servisa, transparentnosti vlasništva nad medijima, uredničke neovisnosti i prakse državnog oglašavanja, kazala je Skender dodavši da su državne tvrtke najveći oglašivači. – Izvještaj prepoznaje izravno uplitanje politike, odnosno državnih institucija u upravljanje HRT-om politiziranjem procesa imenovanja upravljačkih tijela običnom većinom u Hrvatskom saboru. Izvještaj Misije upozorava i na nedostatak političke neovisnosti regulatornog tijela za elektroničke medije, odnosno Vijeća za elektroničke medije (VEM), čiji se članovi imenuju na prijedlog Vlade običnom većinom u Saboru na neograničen broj mandata. Nepostojanje pravila za raspodjelu državnih sredstava omogućava Vladi da financijski nagrađuje medijske kuće koje podržavaju njezinu politiku i kažnjava kritičke medije, potičući medijsku ovisnost i ugrožavajući novinarsku neovisnost, kazala je Skender. U Izvještaju također stoji da se novinari u Hrvatskoj suočavaju sa značajnim političkim pritiskom, posebno na lokalnoj razini, uza sve veći broj incidenata verbalnog i fizičkog zlostavljanja, klevetničkih kampanja i ekonomskih poteškoća. Predstavnici Vlade, uključujući visoke dužnosnike poput premijera Andreja Plenkovića, koristili su se javnim platformama za diskreditaciju kritičkih medija poput N1, Telegrama, Nacionala, 24sata i Indexa. Takvo okruženje potiče cenzuru i ograničava pristup vitalnim javnim informacijama, kao i manjkava provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, što potkopava sposobnost novinara da učinkovito istražuju i izvještavaju. Izvješće daje i detaljne preporuke za ključne donositelje odluka u Hrvatskoj, ocrtavajući plan za rješavanje problema ograničavanja slobode medija i pokretanje bitnih reformi. Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever naglasila je također da je Izvještaj katastrofalan za Hrvatsku i osvrnula se na činjenicu nezavidnog položaja novinarstva u društvu, ali da unatoč tome, „branimo profesionalno i kvalitetno novinarstvo“. Sever je istaknula nužnost zajedničkog rada u obrani javnog servisa i upozorila na aljkavost Plana konsolidacije HRT-a. – Taj plan je prepun fraza i pobrojavanja, bez ideje i vizije kako treba izgledati javni medijski servis. Pod hitno trebamo novi Zakon o HRT-u i treba uspostaviti kvalitetnu i protočnu komunikaciju, kazala je Sever dodavši kako je nužan i snažan te održiv socijalni dijalog. Sever je također navela kako je čudno da naši donositelji odluka aktivno sudjeluju u bruxelleskim tijelima gdje se raspravlja o medijskim aktima i zakonima i tamo ih podržavaju, ali kada se vrate u Hrvatsku nastane potpuna ignorancija nas koji radimo u strukovnim udrugama i koji smo aktivni i na međunarodnom planu u tom pogledu. |