Hrvatsko novinarsko društvo (HND) traži od Vlade dekriminalizaciju svih djela protiv časti i ugleda. To već godinama zahtijevamo. Izbacivanjem tih djela iz Kaznenog zakona splasnuo bi pritisak tužbi, a posebno SLAPP-tužbi protiv novinara i medija, kazao je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, na konferenciji za novinare u Novinarskom domu na kojoj je HND ponovo upozorio na nužnost dekriminalizacije uvrede i klevete.
Zovko je rekao kako HND pozdravlja osnivanje ekspertnih skupina koje se bave SLAPP-om, ali HND-ov zahtjev ostaje isti.
– Po tom pitanju se još nije napravilo ništa. Cijenimo napore, ali još više ćemo cijeniti konkretna djela. Ako je Vladi, a posebno ističem Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo pravosuđa, stalo do toga da se smanji pravosudni progon novinarki, novinara i medija, a tu smo po svim parametrima u Europi najgori, posebice u kategoriji sudaca kao tužitelja, onda će dekriminalizirati spomenuta djela. Tražimo da ih Vlada ukine i o tome nema pregovora, kazao je predsjednik HND-a te dodao kako u Hrvatskoj novinarke i novinari snose dvostruku pravnu odgovornost zbog objavljenog teksta – parničnu i kaznenu.
– Premda je aktualnim Zakonom o medijima, koji je na snazi 20 godina, propisano da je za ono što je objavljeno odgovoran nakladnik, u sudskoj praksi privatni tužitelji koji se smatraju povrijeđenima zbog objave tekstova kolega i kolegica pokreću parnice protiv njih, kazao je Zovko i dodao kako je jasno kao dan da je cilj te vrste tužbi zastrašivanje i financijsko uništenje kolegica i kolega novinara.
Zovko je posjetio kako novinari na sudu moraju dokazivati istinitost svojih navoda, što je dodatno maltretiranje, te često dolazi do situacija da novinari izgube zbog objavljivanja istinitih podatka.
– Aktualna Vlada, ali i ona prije nje, nije pokazala ni najmanji interes da bi provela dekriminalizaciju djela za klevetu i uvredu, ocijenio je Zovko te podsjetio da su Hrvatsko novinarsko društvo i Centar za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” proveli ekspertizu nad 1333 tužbe podignute u razdoblju od 2016. do 2023. godine.
– Rezultat je taj da više od 40 posto ukupnog broja tužbi ima bar jedan SLAPP-indikator. Taj podatak govori da nisu u pravu iz Ministarstva kulture i medija i Ministarstva prvosuđa kada kažu da je riječ o malom broju SLAPP-tužbi. Naprotiv, broj SLAPP-a je užasno velik. Mi u svojim godišnjim anketama u kojima se brojke kreću od 800 pa do 1000 tužbi nikad nismo rekli da su sve tužbe SLAPP, ali velik dio jest, kazao je Zovko.
– Dekriminalizacijom ovih djela Vlada bi pokazala da joj je uistinu stalo i da joj je u interesu da prestane pravosudni progon novinara i medija. Upravo je stigla i nova serija tužbi, a o tome ćemo naknadno govoriti. HND će uvijek biti uz svoje kolege i pružiti im punu potporu, rekao je Zovko zaključivši kako brojne tužbe i sudski progon protiv novinara u kombinaciji sa sve lošijim radnim statusom, nižim plaćama, raznim dogovorima nakladnika i nekih oglašivačkih korporacija, daju snažno pogonsko gorivo koje dovodi do srozavanja novinarskih i medijskih sloboda u Hrvatskoj te služi zastrašivanju svih onih koji žele kritički pisati.
Član Izvršnog odbora HND-a Goran Gazdek govorio je o svom slučaju i ročištu koje ga očekuje 2. rujna, odnosno o tužbi koju je protiv njega i također člana Izvršnog odbora Branka Mijića podnio bivši ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Branko Bačić. Riječ je o tipičnoj SLAPP-tužbi u kojoj su tuženi samo zato što su u ožujku 2021. godine, tada kao potpredsjednici HND-a, govorili o stanju na HRT-u, a povod je bio otkaz Hrvoju Zovku i opomena Maji Sever zbog intervjua tjedniku Nacional.
– Iznesene su činjenice o stanju na HRT-u i mi smo ih samo ponovili u priopćenju HND-a. SLAPP-tužba u ovom slučaju znači da moramo zanemariti svoje poslove, tražiti odvjetnike, provoditi vrijeme na sudu i dane gubiti u dokazivanju da je sve ono što smo pisali istina, kazao je Gazdek dodavši kako SLAPP-tužbe posebno pogađaju novinare u lokalnim sredinama, gdje se na njih obruše moćnici ili oni koji misle da to jesu.
Melisa Skender, glavna tajnica HND-a, govorila je o međunarodnim implikacijama te o pozivu organizacije Article 19 hrvatskoj Vladi da dekriminalizira uvredu i klevetu.
– Taj poziv potvrđuje da su građanski zakoni sasvim dovoljni ako netko želi braniti svoj ugled i čast od novinara i medija, kazala je Skender dodavši da se traži dekriminalizacija uvrede i klevete te da se obustave svi slučajevi podignuti na temelju spomenutih dviju odredbi u Kaznenom zakonu.
– Mora se naglasiti da je kriminalizacija klevete kao takve nerazmjerna i neučinkovita mjera za zaštitu ugleda drugih. Ona predstavlja neopravdano ograničenje prava na slobodu izražavanja. Pritom ova kaznena djela nisu definirana kaznenom odredbom. Također su kažnjiva novčanom kaznom i smatraju se društveno opasnijim prekršajem ako su počinjena širenjem putem medija, navela je Skender i dodala da prijetnja kaznenim progonom, često u kombinaciji sa zloupotrebom građanskih tužbi za uvredu, ograničava novinarstvo i guši javnu raspravu.
– Dekriminalizacija bi trebala biti praćena dubokom reformom građanskog zakonodavstva, uključujući mjere za suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), te promjenom pristupa njihovoj primjeni u sudskoj praksi. Dvostruko opterećenje kaznenog progona i građanskih postupaka uvlači novinare u dugotrajne i skupe postupke. Zastrašujući učinak koji te mjere proizvode na pravo na slobodu izražavanja čini ih očito nepotrebnim u demokratskom društvu. Predmetne kaznene odredbe ne sadrže definiciju uvrede i klevete, što otvara prostor za mnoga tumačenja i zloupotrebe. o ograničenje stvara nepredvidljivost i time prkosi elementu zakonitosti. Iako su građanski zakoni o kleveti svakako bolja mjera za zaštitu nečijeg ugleda od kaznenih sankcija, oni također moraju biti sastavljeni i provedeni na način koji ne obeshrabruje javnu raspravu. Države moraju provesti mjere protiv zloupotrebe građanskih zakona o kleveti od vladinih dužnosnika i političara kako bi ugušili kritiku, istraživačko novinarstvo ili bilo koje drugo širenje informacija o pitanjima od javnog interesa, napomenula je Skender te dodala da bi prava zabrinutost za zaštitu ugleda trebale biti uravnotežene mjere, s razmatranjem javnog interesa, i ne bi se trebale rješavati kroz kaznene mjere.
– Najbolje međunarodne prakse favoriziraju pribjegavanje, gdje je to prikladno, alternativnim mjerama koje nisu kaznene prirode. To može uključivati objavu povlačenja, isprike ili ispravke te pravo na odgovor. Te mjere bi općenito trebale biti dobrovoljne i ne bi smjele kršiti medijske slobode, posebno uredničku slobodu i neovisnost. Umjesto ograničavanja slobodnog protoka informacija i obeshrabrivanja rasprave o pitanjima od javnog interesa, takve mjere predstavljaju bolje usklađen odgovor na neopravdan napad na nečiji ugled, omogućavajući ispravljanje, pojašnjenje ili izravno osporavanje netočnih tvrdnji koje se navode kao klevetničke. Najvažnije je da za popravljanje stvarne štete ugleda uzrokovane klevetničkim izjavama prednost treba dati pravnim lijekovima koji ne uključuju novčane kazne. Pravo na ispravak ili odgovor, sve dok ne zadire u uredničku slobodu, sposobno je riješiti srž slučaja klevete: ispravljanje ili objašnjavanje činjenično netočnih informacija bez ograničavanja slobode izražavanja, kazala je Skender i ponovila preporuke organizacije Article 19 u kojima stoji kako bi Hrvatska hitno trebala dekriminalizirati klevetu i uvredu te bi trebala provesti sveobuhvatnu anti-SLAPP reformu, počevši od učinkovite provedbe EU-ove Anti-SLAPP direktive. Također, legitimna zabrinutost za klevetu trebala bi se ponajprije rješavati mjerama koje isključuju kaznenu odgovornost.