|
Zastarjelo medijsko zakonodavstvo s problematičnim odredbama, kompromitirana neovisnost HRT-a, visoka učestalost SLAPP-ova, ekonomski i politički pritisci te brojni verbalni napadi na novinare od najviših državnih dužnosnika, kao i otežan pristup informacijama – ključni su nalazi upravo objavljenog izvještaja Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj. Nalazi se temelje na Misiji utvrđivanja činjenica koju je konzorcij MFRR proveo u rujnu 2024. godine ponukan dugotrajnom stagnacijom medijskih sloboda u Hrvatskoj. Delegati Misije susreli su se sa širokim rasponom dionika, uključujući hrvatska ministarstva, medijske kuće i novinarske udruge te akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva. |
|
|
Sloboda medija u Hrvatskoj narušena je institucionalnim i pravnim izazovima s kojima se niz vlada nije uspjelo pozabaviti, a kao ključan problem ističe se Zakon o medijima, koji je od donošenja 2004. godine uglavnom ostao nepromijenjen. Trenutno hrvatsko zakonodavstvo ne ispunjava nekoliko odredaba Europskog akta o slobodi medija (EMFA), posebice u pogledu neovisnosti javnog medijskog servisa, transparentnosti vlasništva nad medijima, uredničke neovisnosti i prakse državnog oglašavanja. Izvještaj prepoznaje izravno uplitanje politike, odnosno državnih institucija u upravljanje HRT-om politiziranjem procesa imenovanja upravljačkih tijela običnom većinom u Hrvatskom saboru. Neovisnost HRT-a dodatno je potkopana stagniranjem prihoda od pristojbe čiji se iznos nije mijenjao od 2010. godine te nedavnim sporazumima o sufinanciranju HRT-a iz državnog proračuna, uvodeći potencijalno još izraženiji utjecaj Vlade na program. Izvještaj Misije upozorava i na nedostatak političke neovisnosti regulatornog tijela za elektroničke medije, odnosno Vijeća za elektroničke medije (VEM), čiji se članovi imenuju na prijedlog Vlade običnom većinom u Saboru na neograničen broj mandata. Misija je identificirala i nedostatke u nadzoru i provedbi zakonskih odredaba za koje je VEM nadležan pa je tako ovlaštenje VEM-a da prati vlasništvo nad elektroničkim medijima i osigurava transparentnost ometeno ograničenim mehanizmima provedbe. Tijekom Misije partneri MFRR-a identificirali su, naime, problem tajnih vlasnika medija, koji nisu obavezni biti navedeni kao vlasnici u Registru stvarnog vlasništva. Nepostojanje pravila za raspodjelu državnih sredstava omogućava Vladi da financijski nagrađuje medijske kuće koje podržavaju njezinu politiku i kažnjava kritičke medije, potičući medijsku ovisnost i ugrožavajući novinarsku neovisnost. Sve raširenija praksa izaziva posebnu zabrinutost prema članku 25. EMFA-e, koji zahtijeva da se državno oglašavanje temelji na transparentnim, objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Istodobno, sredstva koja na medijsko oglašavanje troše poduzeća u državnom vlasništvu, a za koja se procjenjuje da su dvostruko veća od sredstava javnopravnih institucija, i dalje su uglavnom neobračunata jer ne moraju ispunjavati zahtjeve za izvješćivanje. Osim toga, hrvatski pravni okvir uključuje odredbe koje neopravdano ograničavaju slobodu izražavanja omogućavajući moćnim pojedincima da koriste zakon kao oružje protiv onih koji nadziru vlast, posebice novinara. Preširoke i nejasne odredbe omogućavaju kazneni progon novinara za svaku izjavu koja se smatra “neistinitom”. Kazneni progon često je povezan s građanskim tužbama, stvarajući dvostruki teret koji novinare uvlači u dugotrajne i skupe pravne postupke. Pravne se prijetnje rutinski koriste protiv kritičara koji razotkrivaju korupciju, nepotizam, političko uplitanje i druge zloporabe moći. To stvara ozračje straha, ometa novinare u njihovoj ulozi čuvara javnog interesa i značajno ograničava pristup pouzdanim informacijama koje su ključne iz perspektive javnog interesa. Dodatno, uvođenje novog kaznenog djela, “Lex AP-a”, koji inkriminira neovlašteno otkrivanje podataka u kaznenim istragama, nameće nerazmjerno ograničenje slobode izražavanja i pristupa javnosti informacijama, obeshrabrujući odvjetnike, svjedoke i stručnjake da surađuju s novinarima te ometa praćenje ključnih istraga. Novinari u Hrvatskoj također se suočavaju sa značajnim političkim pritiskom, posebno na lokalnoj razini, uza sve veći broj incidenata verbalnog i fizičkog zlostavljanja, klevetničkih kampanja i ekonomskih poteškoća. Istaknut je napad na novinarku Melitu Vrsaljko, prijetnje upućene tjedniku Novosti nakon što ih je HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret prozvao neprijateljima Hrvatske te verbalno zlostavljanje, koje često dolazi od dužnosnika, kao najrašireniji oblik napada na novinare u Hrvatskoj. Predstavnici Vlade, uključujući visoke dužnosnike poput premijera Andreja Plenkovića, koristili su se javnim platformama za diskreditaciju kritičkih medija poput N1, Telegrama, Nacionala, 24sata i Indexa. Takvo okruženje potiče cenzuru i ograničava pristup vitalnim javnim informacijama, kao i manjkava provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, što potkopava sposobnost novinara da učinkovito istražuju i izvještavaju. Javne institucije iskorištavaju rupe u zakonu ili se pozivaju na povjerljivost i zaštitu podataka kako bi uskratile pristup bez odgovarajućeg balansiranja tih čimbenika s javnim interesom otkrivanja traženih informacija, dok žalbe povjerenici za informiranje oduzimaju puno vremena i rijetko dovode do pravodobnih rješenja. Istraživački novinari, posebno oni koji rade na politički osjetljivim temama, suočavaju se s najvećim izazovima, koji utječu na slobodu medija, kao i na pravo javnosti da zna, utvrdila je Misija. Izvješće daje i detaljne preporuke za ključne donositelje odluka u Hrvatskoj, ocrtavajući plan za rješavanje problema ograničavanja slobode medija i pokretanje bitnih reformi. Partneri Misije nadaju se da će uvidi objavljeni u izvještaju konstruktivno pridonijeti raspravi o prijeko potrebnim poboljšanjima. Delegati Misije u svibnju ove godine dolaze u Hrvatsku spremni podijeliti svoju stručnost u konzultacijama o reformi Zakona o medijima, provedbi zahtjeva EMFA-e i razvoju snažnog zakona protiv SLAPP-a koji nadilazi minimalne standarde Europske unije. |
|