Stanje slobode medija u Hrvatskoj zabrinjavajuće je s obzirom na činjenicu da su od sedam slučajeva kršenja slobode medija, koliko ih je zabilježeno do sada u ovoj godini, pet počinili članovi Vlade ili drugi dužnosnici. Sam premijer Andrej Plenković diskreditirao je novinare u javnim raspravama zbog kritičkog izvještavanja o njemu i njegovoj stranci, stoji između ostalog u najnovijem izvješću Media Freedom Rapid Responsea (MFRR), koji je s partnerima proveo istraživanje u europskim državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. godine.
Partneri iz konzorcija Media Freedom Rapid Response objavili su danas najnovije Izvješće o svojem monitoringu, koje dokumentira i analizira sva kršenja slobode medija zabilježena na platformi Mapping Media Freedom u europskim državama članicama i zemljama kandidatkinjama od siječnja do lipnja 2024. Izvješće su izradili Europski centar za slobodu medija (ECPMF), Europska federacija novinara (EFJ) i Međunarodni institut za tisak (IPI).
U prvih šest mjeseci 2024. godine zabilježeno je 12 upozorenja koja su uključivala 15 osoba ili subjekata vezana uz medije.
„Stanje slobode medija u Hrvatskoj postalo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da su od sedam praćenih verbalnih napada pet počinili članovi Vlade ili javni službenici. Premijer Andrej Plenković diskreditirao je novinare u javnim raspravama zbog njihova kritičkog izvještavanja o njemu i njegovoj stranci“, navodi se u Izvješću te dodaje kako je tjednik Nacional u travnju objavio snimku internog sastanka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na kojem premijer Andrej Plenković optužuje novinske kuće poput N1, Telegrama i Nacionala da su dio urote protiv njega i stranke.
Dalje se navodi da je, nakon što je Jutarnji list otkrio povjerljivu prepisku putem WhatsAppa između tadašnjeg suca, a danas glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josipe Rimac, o njihovim čestim susretima i međusobnoj naklonjenosti, Plenković optužio Jutarnji list za korupciju i zlonamjerno izvještavanje.
Također se navodi i da diskreditirajući komentari političara nisu novost pa se ponovo iznosi primjer premijera Plenkovića, koji je na konferenciji za novinare verbalno vrijeđao novinarku televizije N1 kako bi izbjegao odgovoriti na njezina pitanja.
Izražava se i druga velika zabrinutost u pogledu napada na medije, koji dolaze od krajnje desnog Domovinskog pokreta.
„U lipnju ove godine političar Domovinskog pokreta Stjepan Nikola Bartulica optužio je novinara Andreja Dimitrijevića za ‘medijsko zlostavljanje’ i ‘zastrašivanje’ zbog navodnog neovlaštenog fotografiranja njegova automobila, u kojem su se mogla vidjeti njegova djeca, u sklopu istrage nad nekretninama koje Bartulica nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici. Šef Domovinskog pokreta Ivan Penava, s druge strane, u svibnju je rekao da bi njegova stranka podržala novu koalicijsku vladu na čelu s konzervativnim premijerom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrejom Plenkovićem samo ako bi ukinula financiranje tjednika Novosti. Penava je izrazio duboko neslaganje s uređivačkom politikom Novosti, koje su prepoznatljive po svom kritičkom pisanju o vlasti. Novosti su nakon ovog incidenta bile na meti prijetećih poruka“, stoji u izvješću.
U izvještajnom razdoblju zabilježene su i tri internetske prijetnje. Tako su u ožujku portali Faktograf i Klimatski portal bili podvrgnuti velikoj kampanji blaćenja, koju je pokrenuo Mario Nakić, pokretač portala Liberal.hr, koji je u tekstu objavljenom na svojem portalu ustvrdio da Klimatski portal financira premijer Andrej Plenković te pozvao čitatelje da na parlamentarnim izborima zbog toga kazne vladajuću koaliciju. Sličnim komentarima Nakić je diskreditirao portal i na svom X-računu.
Podsjeća se i na SMS-prijetnje bombom u svibnju upućene redakciji Nacionala, čiji su vlasnik Ivo Pukanić i njegov bliski suradnik Niko Franjić ubijeni u napadu autobombom u Zagrebu u listopadu 2008. godine.
„Nedavni amandmani (u daljnjem tekstu ‘Lex AP’) Kaznenog zakona dodatno narušavaju slobodu medija, što uključujuće članak 307.a, koji je uveo zatvorsku kaznu do tri godine za otkrivanje ‘nejavnih’ informacija o istražnim mjerama ili dokazima u kaznenom postupku. Iako se kontroverzni članak ne tiče izravno novinara, ugrožava zviždače. Istodobno otvara mogućnost policiji ili tužitelju da istraže i naprave pritisak da se otkriju povjerljivi podaci novinarskih izvora, što može uključivati i zapljenu novinarske opreme. Promjene Kaznenog zakona došle su u kritičnom trenutku za novinare koji su pod stalnim pravosudnim pritiskom. Stalne prijetnje i napadi na medijske profesionalce od političara i javnih dužnosnika povećavaju rizik za novinare koji su već suočeni s izazovnim okolnostima u teškom okruženju za slobodu medija u Hrvatskoj. Kao odgovor na dokumentirane izazove medijskim slobodama, s novinarima koji su često u opasnosti, MFRR je zakazao međunarodnu misiju za utvrđivanje činjenica u Hrvatskoj u rujnu 2024. godine“, stoji u izvješću MFRR-a čija je misija u Hrvatskoj upravo u tijeku.
Inače, na platformi koja mapira stanje slobode medija samo u prvoj polovici godine zabilježeno je čak 756 kršenja medijskih sloboda, kojima je pogođeno 1212 osoba ili subjekata povezanih s medijima. Od toga je 474 zabilježeno u državama članicama EU-a, dok su se 282 dogodila u zemljama kandidatkinjama.
Osim što daje opći pregled kršenja slobode medija u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, izvješće uključuje i tri tematska poglavlja koja se bave zakonima protiv medija, lažiranjem slike medija i integriteta novinara te izborima. Izvješće također uključuje detaljan uvid u stanje medijskih sloboda, prema podacima Mapping Media Freedom, u sljedećim zemljama: Albanija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka i Ukrajina.
Cijelo izvješće možete preuzeti ovdje.