Unatoč dobrom zakonodavnom okviru zaštite medijskih sloboda, u Hrvatskoj još nisu stvoreni odgovarajući uvjeti za slobodan rad medija, ističe u svom izvještaju povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks, koji je u travnju ove godine boravio u radnom posjetu Hrvatskoj.
Osobito negativan učinak na slobodu izražavanja, prema nalazu Muižnieksa, imaju kaznena djela protiv časti i ugleda, stoga se hrvatske vlasti poziva da ta djela što prije dekriminaliziraju.
U izvještaju se ističe zabrinutost zbog nasilja koje je utjecalo na slobodu izražavanja novinara i njihovu ulogu „psa čuvara“ koja je važna u svakom demokratskom društvu. „Nasilne i brojne kadrovske promjene na javnom elektroničkom mediju i optužbe za cenzuru o kojima smo obaviješteni potakli su zabrinutost; njih vlasti moraju razmotriti“, navodi Muižnieks.
Muižnieks u izvještaju podsjeća hrvatske vlasti na obavezu zaštite neovisnosti HRT-a i Agencije za elektroničke medije, uključujući depolitizaciju izbora njihovih upravnih tijela. Povjerenik tvrdi kako „Vladin zahtjev da se okonča mandat regulatornog tijela za elektroničke medije i raspuste njegovi članovi nije bio promišljen“ i kako je potaknuo zabrinutost zbog političkog pritiska na to tijelo.
Nadalje, povjerenik kritizira odluku Vlade o ukidanju potpora neprofitnim medijima, koje označava kao „važan faktor u promociji pluralizma, demokracije, tolerancije i multikulturalizma“. Vlastima se savjetuje da povuku taj proces i zaustave negativne trendove koji su shvaćeni kao napad na pluralizam i slobodu izražavanja u Hrvatskoj.
Muižnieks poziva vlasti da se ponašaju u skladu sa svojim obvezama da potaknu hitre, pomne i transparentne istrage svih slučajeva fizičkog nasilja ili prijetnji upućenih novinarima te da počinitelje privedu pravdi. „Kazne bi trebale odražavati ozbiljnost tih kaznenih djela i biti takve da od tih djela odvraćaju. Također ih poziva da sve postojeće slučajeve vezane uz napade na novinare hitro privedu kraju“, stoji u izvještaju.
Podsjeća se kako je Hrvatska 2016. pala s 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj.
Povjerenik Muižnieks je s delegacijom bio u posjetu Hrvatskoj od 25. do 29. travnja ove godine. Tijekom posjeta razgovarao je s državnim službenicima, strukturama koje se bave ljudskim pravima i nevladinim organizacijama. Osim medija, ovaj izvještaj skreće pažnju na pitanja prava u tranziciji i socijalnu povezanost, prava imigranata, izbjeglica i tražitelja azila.
Izvještaj donosi zaključke Povjerenika i preporuke hrvatskoj Vladi. Možete ga preuzeti ovdje.
Pripremile: Vesna Arsovski i Ema Tarabochia