|
Okrugli stol o stanju u medijima i novinarstvu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva održat će se u ponedjeljak, 3. ožujka s početkom u 11 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb). Uz novinare i glavne urednike i urednice hrvatskih medija, pozvani su govoriti i predstavnici relevantnih institucija, akademske zajednice te donositelji odluka. |
|
|
HND ovim skupom želi pokrenuti javnu raspravu o nalazima međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa o stanju slobode medija u Hrvatskoj i najvažnijim pitanjima za našu profesiju poput Zakona o medijima, prijenosu odredaba Europskog zakona o slobodi medija u hrvatsko medijsko zakonodavstvo, implementaciji Anti-SLAPP direktive te opstanka tiska odnosno distribucije tiskanih medija. U izvješću pod nazivom Prekarnost i politički pritisak – suočavanja s izazovima koji narušavaju slobodu medija u Hrvatskoj se ocjenjuje stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj rasvjetljavajući dugotrajne i novonastale pravne, institucionalne i društvene izazove koji potkopavaju otpornost medija i ugrožavaju sigurnost novinara. Pruža detaljnu analizu trenutačne situacije ispitujući ključna pitanja kao što su zastarjelo zakonodavstvo s problematičnim odredbama, stanje javnih medija, neprijateljska atmosfera u odnosu na novinare novinarima, ekonomske i političke pritiske koji pogoršavaju nesigurne uvjete rada i prepreke koje sprječavaju pristup informacijama. Nalazi se temelje na misiji utvrđivanja činjenica koju su između 9. i 20. rujna 2024. godine online provele partnerske organizacije konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR). Misija je uključivala sastanke sa širokim spektrom dionika, uključujući Hrvatska ministarstva, medijske kuće, novinarske udruge, akademike i aktere iz civilnog društva. Pobrojani su i ključni nalazi Misije prema Kojima Zakon o medijima zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se uskladio s europskim standardima, posebice s Europskim zakonom o slobodi medija (EMFA). Ključna područja uključuju osiguranje neovisnosti javnog medijskog servisa, uredničku neovisnost, povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima i reguliranje prakse državnog oglašavanja kako bi se spriječio nedopušteni utjecaj. Visoka učestalost SLAPP-ova (strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti) kao alata za zastrašivanje i ušutkavanje istraživačkih novinara i dalje predstavlja značajan problem. Novinari se suočavaju sa sve većim prijetnjama, uključujući verbalno i fizičko uznemiravanje, klevetničke kampanje i financijsku nesigurnost. Novinarke su posebno ranjive zbog rodno uvjetovanih prijetnji. Pristup informacijama ozbiljno je ograničen, što je dodatno pogoršano nedavnim uvođenjem novog kaznenog djela kojim se kažnjava otkrivanje pravosudnih informacija. Javni medijski servis Hrvatska radiotelevizija (HRT) suočen je s kritikama zbog slučajeva političkog uplitanja u uređivačku politiku, uključujući otpuštanje novinara kritičnih prema Vladi i promicanje sadržaja koji idu u prilog vladajućoj stranci. Vjerodostojnost HRT-a dodatno je potkopana oslanjanjem na državni proračun i parlamentarnim postupkom imenovanja vodstva i nadzornih tijela. Na koncu Agencija za elektroničke medije (AEM) i njezino upravljačko tijelo Vijeće za elektroničke medije (VEM) nisu neovisni jer su izloženi političkom uplitanju. Uz novinare i glavne urednike i urednice hrvatskih medija, pozvani su govoriti i predstavnici relevantnih institucija, akademske zajednice te donositelji odluka. |
|