Jedna od zacrtanih mjera u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine je osigurati zaštitu novinara od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka s ciljem da ne bude niti jedne SLAPP tužbe i da svaki novinar može propitivati teme od javnog interesa. Sustav ranog prepoznavanja SLAPP tužbi je vrlo važan i treba ga uvoditi u praksu, a kako bi se što više eliminirale takve vrste tužbi treba ih prebaciti na Županijske sudove gdje bi stvari išle puno brže, kazano je, između ostalog, u Novinarskom domu na panelu „SLAPP, oružje za cenzuru“.
Iznoseći u uvodu rezultate istraživanja i provedene ankete HND-a glavna tajnica Društva Melisa Skender je kazala kako je u Hrvatskoj aktivno najmanje 945 tužbi samo za povredu ugleda i časti protiv medija i novinara. U nastavku je moderator panela i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao kako rezultati govore da pravosudna represija u Hrvatskoj prema novinarima i medijima ne jenjava. – Mi u HND-u ćemo i nadalje taj problem internacionalizirati te i ovaj puta pozivamo Vladu da dekriminalizira djela protiv ugleda i časti, jer svatko pravnu zadovoljštinu može naći u parničnom postupku. Tužbe su sredstvo za pritisak na naše kolegice i kolege i služe za iscrpljivanja i cenzuru medija, kazao je Zovko, koji je potom dao riječ Predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću da prokomentira rezultate ankete HND-a te da iznese eventualne rezultate ankete koju je Vrhovni sud RH provodio među predsjednicima sudova, odnosno koliko sudaca je podizalo tužbe protiv medija i novinara.
Dobronić, koji je inicirao da jedan od načina borbe protiv SLAPP-a bude prebacivanje takvih slučajeva na Županijske sudove te njihovo rano prepoznavanje, je kazao kako su neki suci jednostavno odbili odgovoriti o SLAPP tužbama. – Problem SLAPP tužbi nije samo kod novinara i medija nego i u drugim područjima; primjerice u tržišnoj utakmici kad jedan jaki gospodarski subjekt tuži za naknadu štete drugi poslovni subjekt koji tek ulazi na tržište, kazao je Dobronić. On smatra kako je najvažnije utvrditi je li novinarska kritika prema sucu bila opravdana, iako i bila gruba, ili pak neopravdana, odnosno grubo zlonamjerna. Upozorava kako je u opisu sudačke profesije da sudac bude izložen javnoj kritici i propitivanju te dodao kako bi bilo poželjno da suci nisu tužitelji. – Ako je kritika u novinskom članku bila opravdana, onda je stvar svakog suca može li podnijeti kritiku. Ako se s time ne može nositi, možemo reći da nije baš za taj posao, istaknuo je Dobronić, dodavši kako je pitanje je li podnošenje tužbe u vezi sa sudačkim poslom izravno i isključivo osobno pravo samog suca.
Polemiku je izazvao Đuro Sessa, počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i predsjednik Europske udruge sudaca, koji je kazao kako mediji nisu ugroženi SLAPP tužbama, smatrajući da su ti novčani iznosi vrlo mali. Oštro mu je odgovrila predsjednica Europske federacije novinara (EFJ)i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever koja je istaknula kako je neugodno iznenađena takvom ocjenom, jer postoje činjenice u kojima je primjerice veliki udarac za jedan mali medij kada ga se sudi ili mu se presudi za iznos od pet ili deset tisuća eura o čemu smo imali priliku i svjedočiti u slučajevima kolegice Davoke Blažević i Gorana Gazdeka. – Takva je ocjena potpuno neprihvatljiva i mi doživljavamo pravosudni teror kao novu vrstu cenzure, kazala je Sever.
Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija, istaknula je kako je ministarstvo upravo pred usvajanjem krovnog srednjoročnog dokumenta, Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. – Jedna od zacrtanih mjera u tom Nacionalnom planu, kojem je namjera osigurati zaštitu novinara od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka, jest uspostava mehanizma za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi te će takve odredbe implementirati i u novi Zakon u medijima čije je donošenje u planu u ovoj godini, navodi Vaniček – Fila te je dodala kako je cilj da ne bude niti jedna SLAPP tužba i da svaki novinar može propitivati teme od javnog interesa.
Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave na upit kako je ministarstvo došlo do brojke od 79 SLAPP tužbi kazala je kako kriteriji za određivanje takvih tužbi nisu jasni i da je vrlo važno njihovo prepoznavanje u ranoj fazi. Ona je dodala kako su do brojke od 79 SLAPP tužbi došli čisto matematičkim putem kroz e-spise i informativni sustav koji prati postupke i detektirajući gdje se ponavljaju tužbe i tužitelji u slučajevima kada su tužitelji javne osobe. političari, lokalni moćnici ili suci i slično.
Glavna urednica portala Telegram.hr Jelena Pavić Valentić iznijela je nekoliko apsurdnih primjera iz vlastitog iskustva gdje ih se tuži za duševne boli i nakon što su objavili ispravak ili kada su dobili tužbu zbog toga što su izvještavali o požaru sa svim činjeničnim elementima. – vrlo je važno kod kojega suca dođe predmet, jer imali smo situaciju da je zbog teksta koji smo prenijeli iz Jutarnjeg lista Telegram izgubio, a Jutarnji dobio oslobađajuću presudu, navela je Valentić.
Govoreći o SLAPP tužbama te odgovarajući na upit koliko tužbe utječu na svakodnevni rad i koliko opterećuju novinare i redakcije, glavni urednik 24 sata Ivan Buča kazao je kako u redakciji mogućnost tužbi uvijek imaju na umu, ali od priča ne odustaju ako su sve činjenice u tekstu utvrđene i provjerene. Govoreći o serijskim tužiteljima Buča je istaknuo kako su lako prepoznatljivi. Traženjem ispravka oni se već pripremaju na podnošenje tužbi i ispravka nije garancija da vas neće tužiti. Oni imaju i svoj cjenik od oko 50 tisuća kuna po tužbi i međusobno se savjetuju kako i koliko da traže, naveo je Buča.
Željka Gavranović, glavna urednica portala SBplus iz Slavonskog Broda, govorila je o svojim iskustvima istaknuvši kako su lokalni mediji u posebno teškom položaju jer se tužbama dovodi u pitanje i sam opstanak medija, a novinare i zaposlene egzistencijalno ugrožava što utječe i na njihov privatni život. – Najgore je to što te ljude koji vas tuže susrećete svaki dan u tako maloj sredini i to vas psihički iscrpljuje i dovodi u situaciju da se pitate ima li uopće smisla da se više bavite ovim poslom, kazala je Gavranović.
Slična iskustva iznio je i Vedran Gvožđak, glavni urednik Kaportala, koji je za jedan tekst tužen sa šest tužbi – Po meni to ne može biti ništa drugo nego SLAPP, zaključio je Gvožđak kazavši kako je svaka presuda za male medije prijetnja da će određeni medij morati staviti ključ u bravu.
Tihomir Ladišić, direktor vijesti i programa N1 Hrvatske složio se s time da je riječ o novom načinu maltretiranja novinara i zastrašivanju te dodao kako ima puno bizarnih detalja iz tih tužbi. – Ako postoji moćna tvrtka, koja ne samo da vas tuži, nego čim ju spomenute traži ispravak, jasno je da se radi o prijetnji i jasno vidljivom nastojanju da se prestanete baviti njima, kazao je Ladišić i dodao je da su takve prakse zapravo pokušaji i nastojanja da vas se zaustavi da bilo o čemu govorite ili pišete. Također ja kao problem naveo da pritisci na medije dolaze i prebacuju sa s politike na gospodarski sektor i druge moćne aktere.
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i prije četiri godine kazao je da su tužbe za nanošenje duševne boli postale unosan posao, a takva tvrdnja i dalje stoji. – Nažalost ostvarila se jedna druga situacija u kojoj je objavljivanje ispravka postao dokaz s kojim tužitelji idu na sud kao da se radi o priznanju krivnje, kazao je Klarić dodavši kako za velike izdavače i sama prijetnja predstavlja problem, jer se u proračunu mora izdvojiti i rezervirati određene iznose, i to pozamašne, za moguće izgubljenje tužbe.
Novinarka portala Telegram.hr Dora Kršul našla se na meti tužbi zagrebačkog Sveučilišta i nekadašnjeg rektora Damira Borasa. Ona je istaknula da je trenutak kada je osobno tužena ona, a ne redakcija, za nju bio vrlo traumatičan. – No srećom za razliku od nekih kolega, koji rade u malim redakcijama, iza mene je stala redakcija telegram.hr koja je tu tužbu tretirala kao redakcijsku, kazala je Kršul.
Andreja Hudika, glavna urednica portala Index.hr, kazala je kao bi odbacivanje tužbi u samom začetku bio dobar način, ali da je problem što neki suci uopće i ne pročitaju odgovor na tužbu. – Oni odmah iznesu stav da Index uopće nije smio objaviti određeni članak i postavljaju nebulozna pitanja kako smo se uopće osudili objaviti članak, kazala je Hudika.
Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, istaknuo je kako se tu radi i o zlonamjernim tužbama te je dodao kako je iznesena brojka od više od 900 tužbi ogromna, premda nisu sve i SLAPP tužbe. Selanec je dodao kako postoji značajan broj sudaca na nižim razinama koji se nisu pomirili s time da postoje slobode medija i nisu spremni podržati standarde koji su dosegnuti na europskoj razini, kada su te slobode u pitanju.
Odvjetnica Vesna Alaburić drži kako suci ne prepoznaju pojam javnog interesa i ne shvaćaju da neki medijski sadržaj moraju sagledati u cjelini te da je potrebna edukacija sudaca i odvjetnika koji se bave određenim sporovima, ali i novinara u obavljanju posla. Pri tom je istaknula kako je program edukacije sudaca o predmetima protiv medija i slobode govora zapravo izrazito manjkav.
Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kao je po njoj ne treba očekivati dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda. Ona je dodala da takve odredbe postoje i u velikom dijelu europskih zemalja, ali ono što brine je da Hrvatska nije prošla tranziciju iz socijalizma u kapitalizam kada su u pitanju slobode medija, bez kojih nema stvarne demokracije. – Kada su u pitanju suci oni su dio državne vlasti i moraju biti podložni kritikama i procjenama kazala je Đurđević te je dodala kako novinari nemaju zaštitu od hrvatske države.
Marijan Bitanga, sudac Visokog kaznenog suda RH i glasnogovornik Udruge hrvatskih sudaca, složio se da suci moraju pretrpjeti javnu kritiku, ali, dodao je kako to do mnogih nije doprijelo. – Propitivati kvalitetu rada sudaca ne samo da je potrebno, nego je i poželjno. Mislim da treba prepoznati tu opasnost koja dolazi kroz tužbe i suci bi trebali to prepozanti i spriječiti, kazao je Bitanga i također naglasio potrebu bolje edukacije sudaca.
Đurđica Klancir, vanjska članica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora i novinarka N1 Hrvatska, navela je kako SLAPP tužbe predstavljaju dominantan pritisak na novinare i medije. – To je problem koji slabi medijsku scenu u Hrvatskoj. Tome doprinose i poruke čelnika ove države upućene novinarima i medijima, navela je Klancir i dodala kako se radi o pokušaju nametanja autocenzure medijima.
Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris, prošla je kalvariju zbog spora za povredu časti i ugleda sutkinje Vrhovnog suda Senke Klarić Baranović kojoj je morala platiti 54 tisuće kuna. Taj novac skupljen je na kraju zahvaljujući solidarnosti i pomoći kolega i HND-a. – Ta tužba bila je čista osveta te se pokazalo da je njezin cilj zaraditi i materijalno uništiti novinara, kazala je Blažević.
Suzana Lepan Štefančić, HND-ova članica Radne skupine Ministarstva kulture i medija o SLAPP-u i novinarka Večernjeg lista istaknula je kako se vidjelo na edukacijama koje provodi Ministarstvo kulture i medija da suci ne razumiju o čemu se govori kada se govori o javnom interesu i dužnosti novinara prema javnom interesu.
Josip Antolić, urednik RTL-a Danas i TV magazina Potraga, naveo je kako su na RTL sretni jer imaju dobar pravni tim, vanjsku odvjetničku službu, ali da među 58 sporova koji vode ukupno teških 450 tisuća eura imaju i bizarne tužbe među kojima je i ona za komentar na Facebooku.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je kako SLAPP nije problem samo novinara, nego i općenito aktivista za zaštitu ljudskih prava. Ona je podsjetila da je da je nužno potrebno kritično i profesionalno novinarstvo kako bi se kvalitetno borili protiv dezinformacija.