Prosvjed koji je ujedinio novinare

Nakon okupljanja kolona se uputila prema Ministarstvu kulture, kao resornom za medije, gdje su ostavili Osam zahtjeva protiv cenzure, pa pred zgradu rektorata zagrebačkog Sveučilišta, da bi se nakon prosvjedne šetnje centrom Zagreba zaputili na Markov trg pred Banske dvore.

Podrška filmaša, političara, sveučilišnih profesora….

Broj okupljenih bio je puno veći od očekivanog, ne samo za HND-ovce, nego i za policiju. Novinarski prosvjed svojim dolaskom podržali su predstavnici gotovo svih opozicijskih stranaka, lijevih vanparlamentarnih opcija, sindikata, ljudskopravaša, pripadnika civilne scene, sveučilišnih profesora, kazalištaraca, filmadžija… Bili su tu od Davora Bernardića i Gordana Marasa iz SDP-a, preko nezavisnog Bojana Glavaševića do Rade Borić iz Nove ljevice i Tomislava Tomaševića i Teodora Celakoskog iz platforme Možemo!, bio je tu i reper Edo Maajka, filmaš Igor Mirković, profesorice Helena Popović i Danijela Dolenec, profesori Hajrudin Hromadžić i Mislav Žitko, Saša Milošević iz SNV-a…

Premalo je prostora da ih sve nabrojimo, a posebno to važi za novinarke i novinare koji su ovaj put, možda u najvećem broju još od onog čuvenog skupa za Radio 101, stali u obranu vlastite struke. Riječ je, naravno, prije svega o onima koji i inače predstavljaju dio novinarske scene koji se svih ovih godina nije dao zauzdati i upregnuti u političke ili vlasničke uzde ili jasle, inzistirajući na slobodi kao preduvjetu kvalitetnog novinarstva.

Prosvjed su, tako, svojim dolaskom podržali glavni urednici Večernjeg lista Dražen Klarić, Novog lista Slavica Bakić, Novosti Nikola Bajto i Nacionala Berislav Jelinić. Došli su Heni Erceg, Sanja Modrić, Slavica Lukić, Maja Sever, Danka Derifaj, Željka Godeč, Viktor Ivančić, Ante Tomić, Branimir Pofuk, Maja Sever, Ivica Buljan, Jasmin Klarić, Denis Romac, Zdenko Duka, Ratko Bošković, Siniša Pavić, Davor Krile, Vlado Vurušić, Marin Leko… novinari Večernjeg lista, Novog lista, Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Novosti, Nacionala; index-a… brojni novinari s HRT-a, („da su došli svi, već bi nas bilo preko tisuću“, netko je primijetio) i još puno, puno drugih, uključujući više stranih medija od već uobičajeno prisutne Radiotelevizije Slovenije do Reutersa.

Gdje si Plenkoviću?

-Novinarstvo je javno dobro koje ne smije služiti samo nekima. Za Ministarstvo kulture stanje u našoj struci je normalno. Kao da ne živimo u istoj zemlji, kao da ne živimo u državi u kojoj se novinari proganjaju. Pa ovdje i Sveučilište, koje također financiramo javnim novcem, kao i HRT, vodi križarski rat protiv novinarstva na sramotu Hrvatske i cijele Europske unije – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, posebno naglasivši da živimo u zemlji u kojoj svaka protuha može ne samo tužiti novinare, nego i dobiti proces.

Govoreći u nekoliko navrata tokom protestne šetnje Zovko je više puta istaknuo da cilj ovog prosvjeda nije da novinarke i novinari pokažu da su „slatki“ ili da „dramatiziraju“, nego da upozore na stanje u profesiji za koju premijer Plenković sve ove godine mandata nije bio spreman pronaći niti 30 sekundi da čuje njihove probleme.

Novinari su tako, umjesto da pišu vijesti, i sami postali vijest, pa se u koloni proširila informacija da su na HRT-u – ovisno o broju prosvjednika i ishodu protesta – pripremili četiri verzije saopćenja, o čemu su se navodno dogovarali i s državnim vrhom. Kako bilo, do zaključenja teksta priopćenja nije bilo. Možda je to bila peta verzija, a možda je sve skupa „novinarska patka“.

Na Markovom trgu par tisuća novinara i građana dočekale su uobičajene ograde,  policija i radnici koji sređuju krov Vladine zgrade, što je bilo dovoljno da netko krene skandirati: „Re-kon-struk-cija!!!“. Predsjednik HND-a Zovko je nakon pročitanih zahtjeva ušao u zgradu Vlade i dežurnim službenicima predao novinarske zahtjeve, a pri izlasku iz Vlade kazao je da Vlada mora ozbiljno shvatiti novinare i njihove zahtjeve, jer je to u interesu kako novinara tako i svih građana ove zemlje. – Osim Vladi mi ćemo se ovih dana obratiti i Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Vijeću Europe, Svjetskoj i europskoj federaciji novinara i ova naša priča neće trajati samo dva, tri dana. Mi ćemo našu profesiju nastaviti braniti i dalje, kazao je Zovko ponovivši kako se traži i povlačenje svih 36 tužbi koje je HRT podignuo protiv novinara i ostalih medija.

Novinari su izašli na ulicu pritisnuti golemim brojem sudskih tužbi protiv novinara i medija. U HND-u su posebno naglasili da su izloženi političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, kao i izostankom ozbiljne medijske politike.

Premreženost političkim i koorporativnim interesima

„Medijski prostor u Hrvatskoj premrežen je političkim i korporativnim interesima. Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu. Svjesni svoje uloge u zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara te obaveze da štitimo slobodno i neovisno novinarstvo, odlučili smo reći – dosta je!“, poručeno je s Markovog trga.

HND stoga zahtijeva da se prekine zloupotreba sudskih tužbi kao sredstva pritiska na novinare, a od Vlade traži hitnu izmjenu zakona koje će takve zloupotrebe onemogućiti. Naglašavaju da se trenutačno vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna.

Također traže da se zakonom zaštitite novinari koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi, kao i da se ukinu protuustavni interni akti u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode koje trpe u medijima za koje rade.

Zahtijevaju i depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije koje mora biti neovisni regulator; razrješenje vodstva javne televizije i hitnu izmjenu Zakona o HRT-u; osiguranje provedbe Zakona o medijima i statuta medija koji se uporno ignoriraju, a namijenjeni su zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara; onemogućavanje uzurpacije medija na lokalnoj razini, gdje su novinari posebno izloženi pritiscima; konačno procesuiranje nasilnika i napadača na novinare, budući da je od 2014. godine samo HND evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao; uvođenje javnih potpora za kvalitetno novinarstvo uz upozorenje da je u proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo bez posla.

„Ovo su zahtjevi tužene, napadane i na sve moguće načine ušutkivane, ali još uvijek ponosne i glasne novinarske zajednice. Smatramo ih ujedno i zahtjevima cijele javnosti. Jer je pošteno novinarstvo potreba i pravo svih. Jer bez novinarskih sloboda nema ni slobodnog društva. Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?“, pitaju HND-ovci.

Autor: Goran Borković