|
Kompanije i političari koriste se pravnim zastrašivanjem kako bi ugušili kritičke glasove, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni, kaže se u izvješću Koalicije protiv SLAPP-a – Case. Praksa korištenja tužbi za ušutkavanje novinara, aktivista i organizacija civilnog društva u porastu je u Europi, pokazalo je novo izvješće koalicije Case objavljeno u ponedjeljak. |
|
|
Između 2010. i 2023. godine 1049 strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti, poznatih kao SLAPP, podneseno je u 41 europskoj zemlji, sa 166 podnesenih samo u 2023. godini, stoji u izvješću Casea. Podsjetimo, u razdoblju od 2016. do 2023. godine samo je u Hrvatskoj doneseno više od 1300 sudskih odluka u predmetima koji su sadržavali barem jedan indikator SLAPP-a. Pokazala je to analiza više od 3300 sudskih odluka u predmetima protiv novinara i medija HND-a i Centra „Miko Tripalo“. Istodobno, posljednja anketa HND-a o tužbama protiv medija i novinara pokazala je kako su tijekom 2023. godine bile aktivne najmanje 752 tužbe s ukupnim iznosom od 4,1 milijun eura traženih naknada za duševne boli. Pojam SLAPP odnosi se na slučajeve koje su pokrenuli moćnici, poput korporacija, javnih dužnosnika i poslovnih ljudi visokog profila, protiv privatnih osoba ili nevladinih organizacija koje su izrazile kritičko stajalište o pitanju od javnog interesa. Novinari su i dalje prve mete tih slučajeva, a zatim slijede mediji, urednici, aktivisti i nevladine organizacije. U 2023. godini gotovo polovicu takvih tužbi (42,5 posto) u svim zemljama koje je Case obuhvatio istraživanjem podnijeli su gospodarstvenici, dok su za više od trećine odgovorni političari (35,5 posto). Većina tužbi bila je usmjerena na suzbijanje glasova koji su razotkrivali korupciju i pitanja devastacije okoliša. SLAPP-ovi su često popraćeni i drugim taktikama zastrašivanja kao što su klevetničke kampanje, prijetnje i fizički napadi. Izvješće za 2024. godinu nije uzelo u obzir slučajeve državne cenzure ili one u kojima je tužbu pokrenulo javno tijelo, nego samo slučajeve koje je pokrenula privatna strana, rekla je Martina Urso, jedna od autorica izvještaja. U travnju ove godine Europska unija usvojila je Direktivu protiv SLAPP-a i izdala preporuke o borbi protiv korištenja takvih tužbi. To, međutim, nije dovoljno. Jedno od ograničenja Direktive je to što uzima u obzir samo prekogranične slučajeve, a ne nacionalne. Vijeće Europe također je u travnju izdalo preporuku postavljajući snažniji okvir za odvraćanje od SLAPP- ova koji uključuje i domaće slučajeve te daje jasnu definiciju SLAPP-a. Preporuka Vijeća Europe je i „otvorenija“ kada je riječ o zaštiti mete SLAPP-a i ide u detalje o naknadi štete, dok je Direktiva EU-a mnogo više usmjerena na kazne. Zemlje EU-a, prema mišljenju autora studije Case-koalicije, trebale bi u svojim nacionalnim zakonodavstvima primijeniti preporuke Vijeća Europe te otvoriti dijalog s organizacijama civilnog društva koje su najčešće mete SLAPP-a. Izvješće je dostupno na linku. |
|