Hrvoje Zovko ponovo izabran za predsednika Hrvatskog novinarskog društva

0
127
Source/Author: HND

glasa od 59 članova Skupštine koji su pristupili glasanju, treći put uzastopce izabran za predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Za potpredsjednike HND-a izabrani su Chiara Bilić i Drago Hedl.

Na Skupštini su također izabrani i članovi svih tijela HND-a: Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Odbora za Statut, Novinarskog vijeća časti, Upravnog odbora Novinarskog doma i Upravnog odbora Fonda solidarnosti „Vladimir Majer“.

– Ponosan sam te mi je čast i zadovoljstvo biti ponovo izabran na čelo ovog društva. Obećavam da ću se i dalje beskompromisno boriti za novinarsku profesiju i novinare. Sve svoje snage uložit ću u obranu našeg Novinarskog doma, kao i u obranu naše profesije te ćemo se snažno boriti protiv cenzure i neće nas zaustaviti nikakvi cenzori,  kazao je ukratko stari novi predsjednik HND-a Hrvoje Zovko nakon što su mu članovi Skupštine ponovo iskazali povjerenje.

U zaključcima Skupštine prihvaćen je prijedlog da se novom Izvršnom odboru u što kraćem roku dostavi informacija o statusu svih sudskih sporova u koje je uključen HND. Također je prihvaćen i zaključak da se oformi tim za izradu strategije koja bi omogućila povećanja broja članova HND-a s naglaskom na mlađe kolegice i kolege. Prihvaćen je i prijedlog zaključka da se od Ministarstva kulture i medija te Ministarstva pravosuđa i uprave zahtijeva da se iz Kaznenog zakona izbace kaznena djela klevete i uvrede za koja mogu biti tuženi novinari te da se implementiraju preporuke Europske komisije u odnosu na SLAPP-tužbe. Od Upravnog odbora Fonda solidarnosti „Vladimir Majer“ treba zatražiti da se razmotri mogućnost pomoći kolegama suočenim s tužbama. Prihvaćen je i zaključak da HND ustraje na potrebi daljnje detaljne i neovisne istrage o smrti kolege Vladimira Matijanića, kao i kažnjavanje svih odgovornih u tom slučaju. Među zaključcima Skupštine prihvaćeno je i da Odbor za Statut odmah nakon konstituiranja među članstvom obnovi rasprava o potrebi izmjene Statuta.

U svom iscrpnom izvješću o radu HND-a u prošlom mandatnom razdoblju Zovko se osvrnuo na najteže trenutke iz toga razdoblja i slučaj tužbe UTT Europa, vrijedne 2,5 milijuna kuna, i to u postupku koji je prije toga trajao cijelih 25 godina, a dvije trećine iznosa bile su zatezne kamate.

– Treba reći kako je ta presuda, kojom nam je prijetio gubitak zgrade, donesena 6. lipnja 2018. godine, a nama je uručena tri mjeseca kasnije. Nakon toga krenula je borba za obranu naše imovine, koja traje sve do danas, kazao je Zovko iznoseći iscrpnu kronologiju cijelog slučaja.

– Tijekom 2021. ostvarili smo najveću pobjedu nakon 30 godina suđenja s UTT Europom jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio zahtjev za reviziju pravomoćne presude kojom bi se ovršio HND te je ukinuo presude Općinskog građanskog i Županijskog suda u Zagrebu prema kojima je HND trebao isplatiti 2,5 milijuna kuna, odnosno 350 tisuća eura tvrtki, točnije stečajnoj masi tvrtke UTT Europa, na ime izgubljene dobiti i kamata. Vrhovni sud postupak je vratio na početak, ali ovaj put na sasvim drukčijim temeljima, kazao je Zovko istaknuvši kako se više nikad ne smije dogoditi da dođemo u situaciju da možemo izgubiti naš dom.

U nastavku izvješća Zovko je podsjetio kako je  HND potkraj 2019. godine istupio iz radne skupine Ministarstva kulture za izradu Zakona o elektroničkim medijima jer resorno ministarstvo nije prihvatilo nijedan prijedlog HND-a.

– Naknadne izjave resorne ministrice i njezinih suradnika o tome kako su prihvatili većinu HND-ovih prijedloga jednostavno nisu istinite. HND je, među ostalim, tada tražio, a kod tih zahtjeva ostajemo i danas: depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije, odnosno da HND u ime novinarske struke predloži dva kandidata koja bi onda Vlada predložila Saboru na glasovanje, što je odbijeno. Svoju nebrigu za medije Vlada je pokazala i nedavno, odugovlačenjem s izborom tri od sedam članova Vijeća za elektroničke medije, kazao je Zovko dodavši kako je bez obzira na tešku situaciju, u uvjetima pandemije i financijski opterećen, HND organizirao niz zagovaračkih aktivnosti te se nastavilo s provođenjem anketa o tužbama protiv medija i novinara s posebnim naglaskom na takozvane SLAPP-tužbe.

– U okviru borbe protiv SLAPP-a, HND je dio CASE-koalicije te redovito obavještava domaće i međunarodne institucije i organizacije o novim slučajevima, presudama te trendovima koji se događaju u vezi SLAPP-tužbi u našoj zemlji. Da je Hrvatska po mnogim parametrima najgora zemlja u Europi kada je riječ o tužbama, potvrđuje i sramotno priznanje koje Hrvatska osvaja već drugu godinu zaredom. Nakon što je 2021. HRT proglašen najvećim europskim ovisnikom o tužbama, 2022. godine tu je titulu odnio predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban, koji je podnio seriju tužbi protiv portala Telegram.hr, glavne urednice Jelene Valentić i novinara Drage Hedla. Želim napomenuti kako je Vrbana za ovu sramotnu nagradu nominirao HND. Važno je napomenuti, kada je riječ o tužbama, da je aktualni glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb povukao tužbu protiv HND-a i predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u kolegice Sanje Mikleušević Pavić, što pozdravljamo, rekao je.

Zovko je naglasio i da se u aktivnostima HND-a  veliki naglasak daje na važnost lokalnih medija smatrajući kako neovisnost lokalnih medija nema alternativu.

– Prošlu 2022. godinu HND je započeo u znaku razduživanja. Dakle, riječ je o sredstvima koja su bila na Fini kao rezervacija za isplatu presude u postupku UTT Europa 92. Kao što sam već spomenuo, HND je 2018. godine, nakon 25 godina sudovanja, pravomoćnom sudskom odlukom izgubio spor vrijedan 2,5 milijuna kuna. Taj iznos osigurali smo iz kredita tada Sberbanke u iznosu od 80 posto te 20 posto iz vlastitih sredstava. Nakon što su odlukom Vrhovnog suda zaplijenjena sredstva u cijelosti vraćena HND-u, a maknuta je i zabilježba na nekretnini, HND se na temelju odluke Središnjeg odbora potkraj 2021. godine i u prvoj polovici 2022. krenuo razduživati prema planu. Vraćena su sva dugovanja prema dobavljačima, suradnicima, dug prema DZNAP-u, a Novoj hrvatskoj banci (nekad Sberbanci) vraćeno je 50 posto iznosa kredita. Pokrili smo i dug prema pričuvi u iznosu 100 tisuća kuna, a koji smo zatekli 2018. nakon što sam izabran za predsjednika HND-a. Isto tako, HND je prijevremeno otplatio kredit za fasadu, koji je svojedobno podigao preko Gradsko stambeno komunalnog gospodarstva. Riječ je o 120 tisuća kuna. Također, u nagodbi s tvrtkom Teh-gradnja isplatili smo 175 tisuća kuna. Tu je riječ o sporu za koji nismo ni znali da ga vodimo jer nas prethodna administracija o tome nije obavijestila, kazao je predsjednik  HND-a čije je izvješće prihvaćeno velikom većinom glasova članova Skupštine. U nastavku je rečeno i kako je rad HND-a prepoznat i na međunarodnom planu kroz izbor za predsjednicu Europske federacije novinara (EFJ) Maje Sever, koja je pored toga što je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, i sada, ali i godinama ranije vrlo aktivna u radu tijela Društva.

I predsjedavajuća Središnjeg odbora Sanja Mikleušević Pavić u svom izvješću o radu Središnjeg odbora u protekle četiri godine istaknula je kako je HND bio suočen s dosad možda najvećom krizom u radu društva koja je prijetila financijskim  kolapsom te je u tom smislu rad i djelovanje Središnjeg odbora u prvom dijelu mandata bio usmjeren na potporu Tajništvu i tijelima HND-a na financijskoj stabilizaciji, ali i  organizaciji ostalih programskih aktivnosti.

Luko Brailo, predsjednik Nadzornog odbora, u izvješću o radu tog tijela naveo je kako je NO u svom četverogodišnjem djelovanju također veliku pozornost posvetio financijskim dokumentima vezanima uz poslovanje HND-a, koje se odvijalo u izrazito nepovoljnim okolnostima po našu udrugu.

– NO je razmatrao i odluku Skupštine o potrebi izrade i donošenja novog Statuta HND-a, što je tema o kojoj se u više navrata raspravljalo u mnogim tijelima HND-a. Preporučili smo Odboru za Statut i Izvršnom odboru provedbu ankete među cjelokupnim članstvom o utvrđivanju spornih točaka kako bi se mogla utvrditi polazna stajališta za izradu novog najvišeg akta HND-a. Ti anketni rezultati, stajalište je NO-a, predstavljaju smjer kojim treba ići ako se doista i želi pokretanje postupka izrade novog Statuta HND-a, kazao je.

I u izvješću Odbora za Statut, koji potpisuje zamjenik predsjednika Trpimir Matasović, ističe se da Odbor apelira na sva nadležna tijela Društva  da novome sazivu Odbora za Statut upute jasne smjernice za daljnji rad, kako bi, među  ostalim, mogao biti proveden zaključak 63. Skupštine da sljedeća skupština bude tematska i posvećena raspravi o Statutu.

Hrvoje Gunjača, predsjednik Upravnog odbora Novinarskog doma, istaknuo je da su protekle četiri godine doista bile vrlo izazovne. Umanjeni prihodi zbog pandemijske krize, štete od potresa i neizvjesna sudbina zgrade, „kosturi iz ormara“ HND-a, odnosno suočavanje s nepoznatim, ali financijski bremenitim sporovima iz ranijih mandata te omča oko vrata cijelog HND-a zbog ovrhe iz slučaja U.T.T. Europa 92 – na trenutke su doista izazivali osjećaj beznađa.

U Izvješću Novinarskog vijeća časti predsjednik Hrvoje Šimičević istaknuo  je da se značajan dio prijava odnosio i na otkrivanje identiteta maloljetnih osoba zbog čega je NVČ više puta naglašavao potrebu pojačanog angažmana HND-a, bilo kroz upozorenja oko praćenja pojedinih slučajeva ili kroz edukacije za urednike i novinara kako bi se smanjio broj slučajeva izlaganja maloljetnih osoba kroz medije.

Marina Bujan, predsjednica Upravnog odbora Fonda solidarnost, u izvješću je naglasila da je Središnji odbor odlučio da će se dug Fonda prema članicama i članovima u cijelosti podmiriti iz dijela sredstava koja su bila predviđena za namirenje ovrhe UTT Europe. Budući da ovrhe više nema nakon presude Vrhovnog suda, dio sredstava namijenjenih za nju HND je odlučio potrošiti na razduživanje, između ostalog i obveza Fonda solidarnosti.

Izvješća su prihvaćena jednoglasno ili velikom većinom glasova članova skupštine.

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender u izvješću o izvršenju proračuna HND-a za 2022. i planu za 2023. godinu istaknula je kako je društvo išlo u razduživanje te je iznijela iscrpan pregled svega što je HND radio u proteklom razdoblju od listopada 2022. godine, od kada se nalazi na čelu Tajništva HND-a. Također je članove Skupštine izvijestila o angažiranju novog računovodstvenog servisa TiM dobit, koji će ubuduće voditi financije Društva. I izvješće o izvršenju proračuna HND-a za 2022. i planu za 2023. godinu prihvaćeno je velikom većinom glasova.

U  programu rada Hrvatskog novinarskog društva za razdoblje od 2023. do  2027. godine, u svom novom mandatu, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko istaknuo je kako su novinari i novinarke, zbog svog posla koji podrazumijeva nadgledanje moćnika u javnom interesu, pod stalnim pritiskom.

– Posljednji takav udar dolazi sa samog državnog vrha, a prepoznajem ga u najavi premijera Andreja Plenkovića o promjenama Kaznenog zakona oko  „curenja informacija“. Koliko god se premijer pravio da se to ne odnosi na novinare i novinarke, takva je najava direktni udar na novinarsku profesiju jer mi bismo u svakom slučaju bili kolateralne žrtve zakona koji bi udarao na zviždače kao izvore informacija. Ulogu Hrvatskog novinarskog društva u tom smislu vidim kao branu koja nas štiti u nastojanju da  svoj poziv obavljamo u javnom interesu sukladno etičkom kodeksu profesije. Stoga predlažem program kojim bismo, smatram, ovu važnu ulogu Društva dodatno osnažili, smatra Zovko te ističe potrebu za snažnim HND-om s naglaskom na daljnju financijska stabilizacija društva.

– Sljedeće četiri godine, poučen dosadašnjim iskustvom, vodit ću računa o tome da Društvo više ne dođe u situaciju u kojoj mu prijeti gubitak imovine i financijska situacija na rubu katastrofe. Stoga jamčim posve transparentan rad predsjednika, cijelog tajništva i svih tijela Društva, naveo je Zovko te je govoreći o obnovi Novinarskog doma, istaknuo da će to biti dugoročan i složen, a time i vrlo izazovan, proces.

– Zgrada kojoj će uskoro biti sto godina kroz obnovu ima šansu dobiti novije ruho i, još i važnije, podići svoju  statičku otpornost pa smatram da taj projekt nema alternativu, rekao je.

Zovko je istaknuo i važnost i nužnost širenja članske baze te je dodao kako HND svoju snagu crpi s terena pa će se zalagati za osnivanje novih ogranaka te motiviranje i jačanje postojećih kako bi bili aktivniji.

– Kao prioritet sljedećeg razdoblja vidim privlačenje novog, mlađeg članstva jer to je zalog za budućnost Društva. To znači i jaču suradnju ne samo s medijskim kućama, nego i fakultetima. Stoga će HND intenzivno raditi na kampanji za učlanjenje studenata koji rade u studentskim medijima u naše članstvo, a njih Statut HND-a sada ne prepoznaje, rekao je.

Zovko je također kazao kako će se kontinuirano raditi na zaštiti novinarstva od SLAPP-a.

– Hrvatska je rekorder u broju tužbi protiv novinara i medija, kako pokazuje HND-ova anketa zahvaljujući kojoj smo ovu društveno važnu temu pomogli osvijestiti i kod nadležnih europskih institucija, što smatram našim velikim uspjehom. HND će i dalje sudjelovati u radu Skupine za suzbijanje SLAPP-tužbi Ministarstva kulture i medija. Naš glavni zahtjev, od kojeg nema odstupanja, je dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv ugleda i časti, rekao je Zovko.

Predsjednik HND-a naglasio je i kako je neprihvatljiva praksa, a koja vlada više od 30 godina, da su lokalni mediji oglasna ploča lokalnih  šerifa.

– Stoga ću se nastaviti zalagati za daljnju promociju lokalnog novinarstva kao bazne točke naše profesije te njegovo transparentno financiranje, zaključio je između ostalog Zovko u svom programu rada za iduće razdoblje od četiri godine.