Istraživanje: Polovina redakcija koristi alate umjetne inteligencije

0
72

Novo istraživanje Svjetskog udruženja novinskih izdavača (WAN-IFRA), provedeno u suradnji sa Schicklerom, konsultantskom kućom za medijsku industriju, pokazalo je da polovina ispitanih redakcija u svijetu koristi alate umjetne inteligencije, kao i da su stavovi o umjetnoj inteligenciji u industriji pozitivni.

Kako se navodi na stranici ove organizacije, medijska industrija se bori sa složenim pitanjima o tome šta bi generativna umjetna inteligencija (GenAI) mogla značiti za novinarstvo, na primjer da li će ugroziti posao novinara, dok se direktori vijesti pitaju koliko su tačne informacije koje su nastale korištenjem AI, o plagijatu ili pak privatnosti podataka.

Da bi dobili pregled o tome u industriji, krajem aprila i početkom maja WAN-IFRA je ispitala globalnu zajednicu novinara, urednika i medijskih profesionalaca o tome kako njihove redakcije koriste alate GenAI.

U ispitivanju je učestvovao 101 učesnik iz cijelog svijeta, a polovina redakcija je izjavila da već radi s GenAI alatima.

S obzirom na to da je većina AI alata postala dostupna javnosti krajem prošle godine, organizacija WAN-IFRA navodi da je prilično nevjerovatno da je gotovo polovina (49 posto) ispitanika reklo da njihove redakcije koriste alate poput ChatGPT-a. S druge strane, budući da se tehnologija brzo razvija, mnoge redakcije su oprezne u vezi korištenja ovog alata.

Općenito, dodaje se u objavi organizacije, stavovi o umjetnoj inteligenciji u industriji su pozitivni. Navodi se da je 70 posto ispitanika reklo da očekuju da će alati umjetne inteligencije biti od pomoći njihovim novinarima i redakcijama, dok je samo dva posto izjavilo da kratkoročno ne vidi nikakvu vrijednost, dok je drugih deset posto izjavilo da nije sigurno. Da je tehnologiji potreban dodatni razvoj da bi bila stvarno korisna, smatra 18 posto ispitanika.

Iako je bilo nekoliko reakcija na ChatGPT s pitanjem da li bi ta tehnologija na kraju mogla zamijeniti novinare, zapravo je broj redakcija koje koriste GenAI alate za kreiranje članaka relativno mali. Umjesto toga, primarni slučaj upotrebe ovog alata je zbog njegove sposobnosti da sažme informaciju, na primjer za rezime, kako su kazali ispitanici. Ostali ključni zadaci za koje novinari koriste tehnologiju uključuju pojednostavljeno istraživanje/pretragu, ispravku teksta i poboljšanje toka rada.

Međutim, u budućnosti će se korištenje alata vjerovatno više koristiti, kako više redakcija bude tražilo načine za širu upotrebu tehnologije i njenu daljnju integraciju u rad.

Postoji širok raspon različitih praksi kada se radi o tome kako se korištenje GenAI alata kontroliše u redakcijama. Gotovo polovina izdavača (49 posto) smatra da njihovi novinari imaju slobodu koristiti tehnologiju kako njima odgovara. Dodatnih 29 posto reklo je da ne koristi GenAI.

Samo petina ispitanika (20 posto) izjavila je da ima smjernice uprave o tome kada i kako koristiti GenAI alate, dok je tri posto izjavilo da korištenje tehnologije nije dopušteno u njihovim publikacijama. Dok se redakcije bore s mnogim složenim pitanjima vezanim uz GenAI, čini se sigurnim pretpostaviti da će, piše organizacija, sve više izdavača uspostaviti posebna pravila za AI o tome kako koristiti tehnologiju ili čak zabraniti njeno korištenje.

S obzirom da su do sada zabilježeni slučajevi u kojima je redakcija objavila sadržaj koji je kreiran uz pomoć AI alata i za koji je kasnije uočeno da je lažan ili netačan, onda ne čudi činjenica da netačnost informacija i kvaliteta sadržaja izaziva zabrinutost izdavača kada je riječ o sadržaju generisanom umjetnom inteligencijom. To smatra 85 posto ispitanika koji su kazali da to predstavlja poseban problem koji imaju u vezi s GenAI.

Još jedna briga izdavača su pitanja vezana uz plagijat, odnosno kršenje autorskih prava, a zatim pitanja zaštite podataka i privatnosti.

Izvor: WAN-IFRA