Izazov je komunikacija s institucijama, LGBTQA zajednica sve otvorenija

0
109

Novinari i novinarke o izvještavanju sa Bh. povorke ponosa.

U Sarajevu je u subotu održana četvrta Bh. povorka ponosa uz nešto slabije i manje vidljive mjere osiguranja nego što je to bilo ranije, a relaksiraniju atmosferu primjećuju i novinari i novinarke koji kažu da su pozitivne promjene vidljive.

Mediji imaju značajan doprinos u tome kako će javnost percipirati Povorku, a profesionalnim, fer i tačnim izvještavanjem, ispunjavaju pravo javnosti na pravovremenu i pouzdanu informaciju. Mediacentar Sarajevo pratio je rad novinara i novinarki na terenu i zabilježio njihova iskustva izvještavanja – od pristupačnosti sagovornika, organizatora, učesnika, do logističkih detalja bitnih za novinarski rad.

Tahir Žustra, reporter Dnevnika Nove BH pratio je sve četiri Bh. povorke ponosa. Njegovo izvještavanje o ovom događaju podrazumijeva višednevno izvještavanje o samom događaju, ali i o bitnim temama uoči i nakon Povorke.

„Logističke informacije, sigurnost učesnika i učesnica, podrška društva i zajednice, poruke usmjerene donosiocima odluka u Bosni i Hercegovini (BiH) – sve četiri godine bile su u fokusu izvještavanja Nove TV“, kaže Žustra.

U kontekstu profesionalnog novinarstva kakvom Nova BH teži, dodaje, ovaj događaj ne razlikuje se od bilo kojeg drugog protesta, šetnje, okupljanja ili događaja temeljenog na zahtjevima pojedinaca i grupa na ispunjavanju njihovih prava.

Kaže da je uvijek izazov gledaocima ponuditi objektivnu sliku samog događaja potkrijepljenu činjenicama, relevantnim informacijama i relevantnim sagovornicima i ponuditi uvid u aktuelni kontekst zašto se nešto dešava.

„Zato je uvijek važno sa događaja poput Povorke ponosa razgovarati sa samim učesnicima zbog kojih se povorka i organizuje – kako bi se iz prve ruke čula važnost jednog ovakvog protesta i poruke koje imaju adrese na koje se upućuju; sa predstavnicima vlasti – koji direktno ili indirektno utječu na odluke koje bi mogle značiti veću slobodu i kvalitetnije zadovoljavanje osnovnih ljudskih prava; ali i sa civilnim sektorom, međunarodnom zajednicom, ambasadama – koji mogu ponuditi primjere iz prakse iz svojih sredina“, objašnjava Žustra.

Reporterka N1 Dragica Gajić ove je godine prvi put izvještavala sa Bh. povorke ponosa i to joj je, kaže nam, posebno iskustvo.

„Stoga mi se samo izvještavanje o LGBTIQ+ zajednici čini kao veliki izazov. U prvom redu, razmišljam o načinu izvještavanja i predstavljanja svega onog što jeste jedna povorka ponosa. Otkako sam saznala da ću izvještavati sa Povorke, trudim se u glavi ‘posložiti’ sve probleme sa kojima se suočavaju, a koji su svakodnevni. Počevši od diskriminacije, govora mržnje, odbacivanja, fizičkih i online napada“, kaže Gajić za Mediacentar.

Novinarka Balkanske istraživačke mreže – Detektor.ba Azra Husarić Omerović izvještavala je sa svake Povorke do sada. Za Mediacentar govori o izazovima u izvještavanju.

„Krenuvši od prve povorke do ove danas, najveći izazov je komunikacija sa institucijama od kojih trebamo odgovore. Bilo da su u pitanju policijske agencije, vlasti, vijeća ili skupštine vrlo su slične formule ponašanja, od ignorisanja upita i zahtjeva za dostavljanje podataka, dokumenata, do apsolutne netrpeljivosti prema ovoj temi koju ispoljavaju kroz širenje mržnje prema LGBT zajednici, ali i svima onima koji su saveznici u njihovoj borbi za ostvarivanje prava“, kaže Husarić Omerović koja je zbog profesionalnog i objektivnog izvještavanja o odnosu institucija uoči povorke izložena napadima i diskreditacijama botova u online sferi.

Novinarka BHT1 Adisa Herco ove je godine po drugi put izvještavala sa Bh. povorke ponosa. Za Mediacentar kaže kako je najveći izazov u izvještavanju ostati objektivan u situaciji kada se ljudska prava ne poštuju. „Živimo u državi u kojoj su prava regulisana samo na papairu. Njihovo sprovođenje u praksi veliki je izazov te shodno tome izazov je i biti objektivan prilikom izvještavanja o ljudima koji povlače konkretne poteze i ukazuju na manjkavosti sistema u kojem žive“, kaže Herco.

Novinarka i urednica eTrafika Vanja Stokić godinama prati Povorku, a za Mediacentar kaže kako joj je najteže da svu priču oko Povorke, koju većina ljudi ne razumije i ne shvata zašto je bitno da se ona desi i šta ona znači, ispriča dovoljno jednostavnim jezikom. „Pa da možda dopre do onih koji su protiv nje. Čini mi se da su ljudi već otupili na stalne fraze koje ponavljamo, poput ‘borba za ljudska prava’, ‘prava zagarantovana ustavom’ i slično. Mislim da te riječi više ne dopiru do njih jer smo ih svi forsirali, pa su postali imuni“, govori Stokić o izazovima.

Dok se novinari i novinarke suočavaju sa izazovima etičke prirode, pronalska sagovornika i slično, najveći izazov u fotoreporterskom izvještavanju s povorke je brzina rada.

„Ima dosta dosta izazova, ali sa fotoreporterske strane je to da napravim dobre fotografije, da dam što više i brže informacija kolegama u redakciji kako bi mogli što detaljnije i brže informisati čitaoce šta se dešava i da u masi tokom povorke ne propustim da fotografišem nekoga od poznatih ličnosti ko je došao da podrži Povorku“, objašnjava za Mediacentar Sarajevo fotoreporter Klix.ba portala Davorin Sekulić.

Kaže kako je saradnja sa organizatorima Povorke odlična, a ista iskustva imaju i novinari i novinearke sa kojima smo razgovarali.

„Zaista moram pohvaliti organizatore. Članovi organizacionog odbora na visini su svog zadatka i uvijek su spremni odgovoriti novinarima svjesni činjenice koliko je važno da se njihov glas u javnosti čuje“, kaže reporterka BHT1 Adisa Herco.

Novinar Nova BH Tahir Žustra kaže kako press službu Povorke ponosa karakteriše visok nivo profesionalizma u komunikaciji i saradnji sa medijima. „Jako temeljiti, detaljni u informacijama, susretljivi i fleksibilni u prilagodbi programskih sadržaja i otvoreni za pomoć u traganju za relevantnim sagovornicima, ovaj događaj i aktiviste koji stoje iza njega čini profesionalcima“, kaže Žustra.

Novinarka N1 Dragica Gajić kaže kako je iznenađuje i raduje susretljivost organizatora Povorke, koji su, kaže, pristupačni 24 sata dnevno, te razumiju posao novinara. „I našu želju da imamo pravovremnu i tačnu informaciju“, dodaje Gajić.

Novinarka Detektor.ba Azra Husarić Omerović kaže kako su organizatori Povorke uglavnom vrlo otvoreni i pristupačni iako i sami imaju vrlo ograničeno slobodno vrijeme za komunikaciju, jer rade puno radno vrijeme na drugim poslovima, a svoje slobodno poklanjaju Povorci. „Preko članova Organizacionog odbora dolazimo do članova zajednice, nekima štitimo identitet, neki su spremni javno govoriti, sve u skladu s dogovorom preko Bh. povorke ponosa“, kaže Husarić Omerović.

LGBTIQA zajednica sve otvorenija za rad sa medijima

U odnosu na prvu Bh. povorku ponosa održanu 2019. kada je javnost bila puno više podijeljena i kada su mnogi strahovali za bezbjednost sjećajući se napada na posjetioce Merlinke 2008., ove godine svi su mnogo otvoreniji. Od građana i građanki do članova i članica LGBTIQA zajednice. „Promjene se evidentno primijete jer kako godine prolaze sve je više učesnika u povorci, a sve manje straha što smatram jako bitnim. Drago mi je da do sada nije bilo incidenata tokom povorke i da su učesnici samim time opušteniji što je po meni jako bitno jer je automatski mnogo lakše naći sagovornika“, kaže fotoreporter portala Klix.ba Davorin Sekulić.

No, naši sagovornici imaju različita iskustva kada je u pitanju pronalazak sagovornika za kreiranje novinarske priče. Neki kažu kako je nakon četiri povorke lakše pronaći sagovornike, a neki i sada imaju poteškoća u pronalasku sagovornika. „Iako do sada nisam imala priliku izvještavati sa Povorke ponosa, intervjuisala sam LGBTIQ osobe. Stoga, mogu reći da je vidljiv pomak kada je riječ o njihovoj otvorenosti. Lakše je i nama, novinarima, postavljati pitanja, kada znamo da će sagovornik iskreno odgovoriti na njih“, iskustvo je novinarke Dragice Gajić.

Novinarka BHT1 Adisa Herco kaže kako joj nikada nije bio problem pronaći sagovornike na temu Povorke.

„Razlika između dostupnosti sada i tada je samo što su još više spremni izaći sa svojim pričama“, kaže Herco i dodaje da su građani BiH prihvatili sve ovo kao važan segment funkcionisnja bh. društva.

Sagovornike je ove kao i prethodnih godina, uspijevala dobiti i razgovarati s njima, naročito osobe koje su dio zajednice ili saveznici Povorci i novinarka Detektora Azra Husarić Omerović. Čini joj se da je javnost postala svjesnija i otvorenija pa je danas manje tabu tema razgovarati sa građanima, ali i poslodavcima koji su ranije korišteni za političku manipulaciju kako im povorka ugrožava njihovo poslovanje. Samim tim, svjedoci smo i da su mjere sigurnosti u padu u odnosu na ranije godine, tako je i ta stigma i stega oko ove teme olabavila u društvu za jedan mali, ali opet značajan procenat. Upravo su ti mali koraci pokazatelj da možemo postati bolje društvo, tolerantnije i pristupačnije za sve koje ga čine“, kaže Husarić Omerović.

Tahir Žustra primjećuje da je unazad četiri godine evidentna veća senzibiliziranost društva na teme i izvještaje koje tretiraju položaj LGBTIQA osoba u BiH.

„Paralelno s tim, evidentna je i nešto veća sloboda direktnih učesnika događaja poput Povorke ponosa koji, na prethodni upit i potpuno dobrovoljno, odlučuju učestvovati u snimanjima i produkciji različitih sadržaja za potrebe televizijskih izvještaja. Sve je više mladih ljudi koji su spremni govoriti o svojim potrebama, zahtjevima, osjećanjima, očekivanjima u kontekstu unapređenja osnovnih ljudskih prava u BiH. To uveliko olakšava rad medijskih radnika na terenu, ali itekako i obavezuje da se ne odstupa od profesionalnog i etičkog izvještavanja potpuno poštujući dignitet, kredibilitet i dostojanstvo svih sagovornika, sa svih strana koliko ih ljudska prava u BiH imaju“, kaže reporter Nove BH.

Novinarka Vanja Stokić ima malo drugačije iskustvo, a ono kaže kako je teško pronaći ljude iz zajednice koji su spremni da pričaju, posebno ako radite video prilog.

„Ima nekolicina sagovornika koji su spremni da se eksponiraju, ali je većina zatvorena. Međutim, to je potpuno razumljivo. Nisu svi autovani, ne žele svi da skreću pažnju javnosti na sebe, nisu dovoljno osnaženi za to. Mnogo je razloga zašto se ljudi klone medija. Ali da nam je to problem u izvještavanju, jeste. Kad imate nekolicinu ljudi koji su spremni na istupe u medijima, javnost stvori pogrešnu sliku da zajednicu čini samo nekoliko njih. Čini mi se da se i tu situacija malo popravlja, da se ljudi tokom godina otvaraju. Ja zapravo imam neke ‘svoje’ sagovornike sa kojima sam već uspostavila odnos povjerenja“, iskustvo je novinarke Stokić.

Zašto je bitno izvještavati sa Povorke?

Za učesnike povorke to je najbitniji dan u godini za razvoj demokratičnosti društva. Novinari i novinarke svakodnevno izvještavaju o brojnim protestima, ljudskim pravima, marginalizovanim skupinama, govoru mržnje, ali i o političkim i drugim temama. No, saglasni su da je izvještavanje s Povorke posebno bitno.

„Izvještavanje sa Povorke ponosa važno je zbog dvije stvari: slušanja i razumijevanja. Slušanja u kontekstu svih obespravljenih ljudi u BiH koji na ovaj način žele skrenuti pažnju na svoj položaj koji je degradiran i prava koja su zapostavljena, te razumijevanja s druge strane zato što društvo treba znati prave činjenice kako bi se smanjio prostor za špekulacije, krive navode, pasivnu agresiju, nasilje i slično. Bez slušanja sa istinskom voljom da se čuje, ne može biti ni razumijevanja i zato profesionalni mediji tu igraju ključnu ulogu“, stava je novinar Tahir Žustra.

Profesionalno izvještavanje medija, za novinarku Detektora, bitno je zbog slanja pravih poruka, a prisustvo na Povorci važno je kako ne bismo dopustili govoru mržnje, dezinformacijama, lažnim vijestima i političkom narativu da nadvlada sve ono što Povorka komunicira.

„A to su jednaka prava i mogućnosti za sve i ljubav. Naša je uloga da budemo čuvari istine i da je prenosimo dalje, kako bismo zaustavili širenje netolerancije i kako ne bismo dopustili političkim moćnicima da ponovo manipulacijama koriste žrtve sistema za dobijanje svojih političkih bodova”, kaže Husarić Omerović.

Dragica Gajić kaže kako je jedini način da javnost da podršku LGBTIQA osobama da bude upoznata sa problemima sa kojima se suočavaju.

„U tom kontekstu, ključna je uloga medija. Nadam se da će uskoro doći vrijeme kada ćemo shvatiti da je LGBTIQ zajednica neodvojivi dio bh. društva“, kaže Gajić.

Davorin Sekulić uočava kako nakon nekoliko godina izvještavanja sa Povorke građani BiH imaju jasniju sliku šta je zapravo Povorka ponosa.

„Jako bitnu ulogu u svemu tome imaju mediji jer većinu informacija građani BiH upravo crpe iz medija i samim time je jako bitno izvještavati sa Povorke ponosa jer tako i svi ostali mogu bolje razumjeti šta je smisao povorke i zbog čega zapravo ti ljudi šetaju“, kaže Sekulić.

Uvijek je važno biti dio događaja gdje se ljudi bore za svoja prava, kaže novinarka BHT1 Adisa Herco.

„U ovom slučaju osnovno pravo zagarantivano Ustavom čije će poštivanje BiH približiti zemljama Evropske unije (EU) i unijeti demokratičnost i nadu da borba može pobijediti i izboriti se za prava pojedinaca da vole i budu voljeni“, kaže Herco.

Izvještavanje sa Bh. povorke ponosa važno je iz istih razloga zašto izvještavamo o drugim protestima, kaže novinarka i urednica eTrafike.

„LGBTIQ zajednica ima pravo da izađe na ulicu i traži svoja prava, isto kao što imaju samohrane majke, penzioneri, demobilisani borci, rudari… Isto kao što izvještavamo o njima i zalažemo se za njihov dostojanstveniji život, trebamo to da radimo i za zajednicu“, zaključuje Stokić.

Novinari su ove godine u očima organizatora Bh. povorke ponosa prepoznati kao saveznici koji mogu doprinijeti većoj vidljivosti LGBTIQA zajednice prenoseći njihova autentična iskustva, izvještavajući tačno i profesionalno, a tokom povorke, između ostalih, mogle su se čuti poruke „solidarno sa novinarima i novinarkama“.