Manipulacija javnim mnijenjem protiv nevladinog sektora

0
36
Source/Author: Media centar/Đorđe Vujatović
Source/Photo: Helsinški parlament građana Banja Luka/Facebook

Kako su vlasti u RS-u širile dezinformacije da bi donijele zakon o agentima stranog uticaja.

Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ponovo se nalazi u skupštinskoj proceduri u Republici Srpskoj (RS). Iako je bilo planirano da se o njemu raspravlja prošle sedmice, rasprava je odgođena za nastavak sjednice koji bi se trebao održati ove sedmice.

Uprkos brojnim apelima i upozorenjima domaćih i međunarodnih organizacija, vlasti u RS-u su za sjednicu koja je počela 22. maja u dnevni red stavile i prijedlog pomenutog zakona. Prethodno je 28. septembra 2023. usvojen nacrt tog zakona u Narodnoj skupštini RS (NSRS).

Proces usvajanja zakona pratile su dezinformacije koje su dolazile od predstavnika vlasti u RS-u. U periodu od nešto više od godinu dana kako je ponovo krenula kampanja za usvajanje zakona, predstavnici vlasti su navodili razne razloge zbog čega je zakon potreban, šaljući poruku da neprofitne organizacije na razne načine nanose štetu RS. Vlasti u RS-u su i prethodnih godina najavljivale donošenje ovog zakona.

Najavljen kao zakon po ugledu na američki a ne ruski

Zakonom o „agentima stranog uticaja“ organičava se polje djelovanja samo udruženja koja se finansiraju iz inostranstva, a ne i onih koji se finansiraju iz lokalnih budžeta. Nameće se poseban nadzor nad neprofitnim organizacijama koje se finansiraju iz inostranih fondova, zabranjuje im se političko djelovanje, te se one obavezuju da na svojim materijalima imaju posebne oznake.

Inicijativa za zakon se pojavila uporedo sa kampanjom i sa izmjenama Krivičnog zakonika RS kojima je kleveta ponovo postala krivično djelo.

„Mi smo to pokušali 2018. a onda smo zbog intervencija koje su bile snažne to zaustavili. Sada ni Evropska unija ne može to da zaustavi. Vidjeli smo da su oni uputili komentare oko svega toga, a taj isti zakon oni prave za Evropsku uniju. Imate jednu stvar, kada Amerikanci kažu, da, mi smo donijeli zakon o nevladinim organizacijama 1938. godine, popravili smo ga tri puta, ali ne preporučujemo drugim zemljama i vladama da taj zakon donosi“izjavio je predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik, krajem marta 2023. u Banjaluci.

List Politico iz Brisela je u martu prošle godine, pozivajući se na neimenovane izvore, objavio da Evropska unija, u okviru paketa „odbrane demokratije“, planira uvesti zakon koji bi prisilio nevladine grupe, konsultantske kuće i akademske institucije da otkriju svaki vid finansiranja koji nije iz Evropske unije. Krajem 2023. godine predložena je Direktiva o transparentnosti predstavljanja interesa u ime trećih zemalja, koje su kritikovale organizacije civilnog društva, iako EU tvrdi da će osigurati zaštitne mjere, među kojima, i sprečavanje negativnog etiketiranja i stigmatiziranja organizacija civilnog društva. Ovakve mjere se ne nalaze u Prijedlogu Zakona posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS.

Američki zakon o kojem su u prethodnom periodu govorili Dodik, ali i ostali predstavnici RS-a je takozvani FARA (Foreign Agents Registration Act – Zakon o registraciji stranih agenata). Kasnijim analizama koje su radile nevladine organizacije, mediji, ali i opozicioni političari, utvrđeno je da se FARA ne odnosi na rad nevladinih organizacija, nego na lobiste koji rade u interesu drugih zemalja.

Prema američkom zakonu, „strani agenti“ su pojedinci koji u SAD-u djeluju pod direktivama stranih aktera, bave se političkim aktivnostima i prikupljaju novac za njih, predstavljaju ih pred nekom agencijom ili službenikom Vlade SAD-a. Zbog najava iz RS-a da se referišu na zakone iz SAD-a, reagovala je demantijem i ambasada pomenute države u BiH, gdje su rekli da je američki model registracije stranih agenata dijametralno suprotan od onog što predlažu vlasti Republike Srpske.

Milorad Dodik je u jednom od svojih medijskih istupa, najavljujući pomenuti zakon u martu 2023.godine u Banjaluci, rekao da će „zakon o nevladinim organizacijama“ čak prepisati kompletnu terminologiju iz SAD-a.

„Gdje piše Ministarstvo pravde SAD, pisaće Ministarstvo pravde RS, pa da vidimo šta će Amerikanci na to reći, a to podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije i sve što rade“, dodao je Dodik.

Prijedlog zakona koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde i nalazi se u skupštinskim materijalima nije identičan FARA, kako je najavljivano.

Novinari Radija Slobodna Evropa kasnije su utvrdili da je zakon iz RS-a baziran na istom iz Rusije. Neke od ključnih sličnosti su da se oba zakona bave neprofitnim organizacijama koje se djelomično ili u cjelosti finansiraju od stranih država i stranih organizacija, predviđaju iste vrste nadzora nad njima i obavezu da ove organizacije imaju posebne oznake na svojim materijalima. U zakonima se na isti način definiše političko djelovanje i politička aktivnost.

Korištenje teze o stvaranju obojenih revolucija

Predstavnici vlasti u RS-u su i u kasnijim medijskim istupima, ali i tokom skupštinske rasprave o nacrtu zakona više puta isticali politički kontekst i optuživali nevladine organizacije da rade na destabilizaciji Republike Srpske.

„Svi mi znamo da je to jedan dio specijalnog rata u tim savremenim okolnostima i od toga ne trebamo da bježimo i da se mi sad pravimo ludi i da pod plaštom demokratije i borbe za ljudska prava ne smijemo da to izgovorimo. Poznato je da Džin Šarp, čovjek koji je napisao knjigu Od diktature do demokratije, da je praktično postala Biblija obojenih revolucija, ali da je zasnovana apsolutno i isključivo na djelovanju nevladinog sektora“, izjavio je, između ostalog, Igor Žunić, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NSRS.

Mnogo direktniji je bio bivši savjetnik Milorada Dodika i profesor iz Istočnog Sarajeva Srđan Perišić, koji je u martu prošle godine u autorskom članku za RTRS napisao da vlasti RS-a moraju da obrate pažnju na finansiranja iz inostranstva, te da bi prekid takvih grantova i dotacija veoma brzo i radikalno smanjio mogućnost destabilizacije.

„Nevladine organizacije u BiH su finansirane od strane raznih fondova i vlada zapadnih zemalja (NATO-a i EU). Odmah se pitamo – da li su te domaće organizacije ‘nevladine’ ako ih finansiraju zapadne vlade? Naravno da nisu. Јedna od američkih državnih agencija koje učestvuju u finansiranju NVO sektora u BiH je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID)“, objavio je Perišić u članku za RTRS.

Politička analitičarka Tanja Topić, u razgovoru za Mediacentar, kaže da je razvijanje takvih spinova u domenu teorija zavjera.

„Mi smo ih iz ugla vlasti i njihovog dominantnog narativa ovdje doživljavali u svakoj izbornoj godini, dakle svake druge godine. Problem je što se takve stvari puste u javnost bez ikakve javne odgovornosti iz prostog razloga što su nosioci vlasti naučili da oni nikada ne odgovaraju. Vi ako nekoga optužite za rušenje ustavnog poretka ili ako nekome stavite etiketu da je špijun, to su vrlo ozbiljne optužbe, a vrlo dobro znamo da Krivični zakonik Republike Srpske to tretira kao krivično djelo. Ti ljudi su dovedeni pred krivičnu odgovornost, ali su isto tako dovedeni i u opasnost“, izjavila je Topić.

Prema njenim riječima, niko nije odgovarao za tu vrstu olako puštenih laži i teorija zavjera, ali su građani nasjeli na tu vrstu priče i uz takve teme ne postavljaju pitanja odgovornosti vlasti za životne probleme. Kaže da građani više postavljaju pitanje i veću odgovornost stavljaju na način finansiranja nevladinih organizacija i pojedinaca, te da postoji prešutna saglasnost.

„Ako imate ministra policije koji opoziciju označi kao neprijatelja, ako imate sudske institucije koje kažu da ako vi radite za jednu međunarodnu organizaciju da je tačno da ste vi špijun, da radite za tajnu službu jer je ta ista tajna služba personifikacija te države, onda mislim da se svaka racionalna i razumna priča u tom trenutka završava“, dodala je Topić. Nju je također Milorad Dodik javno etiketirao kao agenticu njemačke tajne službe.

Novinarka Al Jazeera Balkans Ljiljana Smiljanić kaže da je posebno opasno korišćenje izraza agenta stranog uticaja jer vladajuće stranke u RS-u predstavnike drugih država predstavljaju isključivo u negativnom kontekstu.

„Onda javnosti, koja je na to navikla, strani agent može da bude samo nešto još gore. Naši gledaoci, čitaoci će npr. prihvatiti etiketu stranog agenta za neku nevladinu organizaciju, a zaboravljaju da su se nekima od njih obraćali za pomoć kad su se protivili izgradnji hidroelektrana na rijekama u njihovom komšiluku … kad su ostali bez posla ili kad nisu prošli na konkursu za posao, jer je već bilo dogovoreno ko će dobiti taj posao. Ako bi ljudi samo malo razmislili shvatili bi da te nevladine organizacije često rade posao koji bi trebalo da rade institucije“, kaže Smiljanić.

Podsjeća i da Vlada Republike Srpske, ali i druge institucije takođe imaju projekte koje finansiraju strane države ili organizacije.

Narativ da nevladine organizacije ne plaćaju porez

Vlasti u RS-u tokom trajanja ove kampanje za usvajanje zakona naglašavaju da je civilni sektor finansijski neuređen, te da ne postoji kontrola zakonitosti rada.

„Samo želimo da, kako rješavamo sivu zonu u realnom sektoru, uvedemo da sve bude po zakonu i da nikome nije uskraćeno nikakvo pravo. Preuzećemo sve norme koje ima savremeni svijet. Zbog čega bi bio problem da, ako neko ko dobije donaciju iz bilo kojeg izvora za projekte u iznosu od 10.000 ili 150.000 u bilo kojoj valuti, to bude prikazano u platnom sistemu Republike Srpske“, izjavio je u martu prošle godine premijer Republike Srpske Radovan Višković.

On je, kao i ostali predstavnici vlasti, tokom više istupa govorio i da nevladine organizacije ne plaćaju porez, kao i da ne postoji kontrola finansija nevladinih organizacija.

„Ne vidim tu nikakav problem i nigdje nije vidljivo, a da ne pričamo da na ta sredstva ne plaćaju nikakve obaveze državi. Možete uvijek da spekulišete sa tim da li vam je neko dao 10.000 ili 100.000 nečega“, dodao je tad Višković.

Predstavnici nevladinog sektora kažu da premijer i ostali predstavnici vlasti izvrću teze.

„Oni koji najviše krše zakone i ne plaćaju poreze i doprinose i imaju jako sumnjive javne nabavke i tendere prebacuju spin na organizacije civilnog društva koje se finansiraju iz inostranstva kod donatora koji imaju jasna pravila igre i poštuju naše zakone. Za većinu projekata na koje se prijavljujemo, mi moramo da dostavimo uvjerenje da nemamo poreskog duga“, kaže Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

Žolja napominje da organizacija koju on predstavlja funkcioniše od 1996. godine, da plaćaju sve poreze i doprinose za zaposlene radnike, kao i da nijedan prekršaj u tom periodu nisu imali.

„Sve novce koje uvezemo iz inostranstva, a to je jako važno, to su investicije u Republiku Srpsku, gdje mi ulažemo u naše ljude, naše hotele, našu infrastrukturu, naš poreski sistem. Mi sve platimo, za razliku od institucija, a vrlo dobro znamo šta se radi u zdravstvu, u državnim preduzećima, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi. Ovo je čista kontrola nezavisnih kritičkih glasova. Nema tu veze sa pranjem novca i netransparentnošću. Ovo je društvo ogrezlo u totalitarnom sistemu gdje se ne smiju čuti kritički glasovi protiv najviših rukovodilaca ovog entiteta i države“, dodaje Žolja.

Kaže da je i tokom prošle godine njegova organizacija bila predmet inspekcijske kontrole, kao i još desetak organizacija u Banjaluci, te da ništa negativno nije pronađeno. Napominje i da prilikom prijavljivanja za grantove, udruženja moraju dostaviti donatoru i uvjerenja iz poreske uprave da nemaju poreskih dugova.

„Mislim da su organizacije civilnog društva standard kako treba poslovati. Ja mislim da vlast, kao i pojedine privatne kompanije treba da se ugledaju na nas, na nivo transparentnosti, nivo plaćenih poreza, radničkih prava, uslova za rad i tako dalje. Apsolutno se mogu ugledati na nas. Međutim, možda njima smeta što mi poštujemo sve zakone, zato što ih oni ne poštuju“, zaključio je Žolja.

Slično misli i Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu.

„Kada bi sakupili sva udruženja i eventualno utvrdili nezakonito finansijsko poslovanje pojedinih udruženja, to ne bi bio nijedan promil svih finansijskih špekulacija i pronevjera i nestajanja miliona konvertibilnih maraka poreskih obaveznika iz institucija Republike Srpske. Da imamo funkcionalna tužilaštva, bilo bi dokazano dosta toga. Takođe, kada su u pitanju ovakve paušalne izjave, volio bih da oni koji to izjavljuju pokrenu neke od sudskih procesa i dokažu svoje tvrdnje”, kaže Dakić za Mediacentar.

Dodaje, takođe, da i udruženje, kao i bilo koji pravni subjekat, mora da plati poreze na svaku vrstu ugovora o radu koji sklapa sa angažovanim osobljem.

Svako udruženje mora da plati poreze i doprinose i sve namete … Znači, plaćamo sve poreze kao i bilo koje drugo pravno lice. Naravno, kako vidimo, kada je u slučaju neka od javnih institucija, kao što je UKC, pa i neke druge institucije, onda možete da dugujete za poreze i doprinose koliko god je to potrebno i kršenje zakona onda nije problem“, rekao je Dakić.

Napomenuo je da je i njegovo udruženje posjetila inspekcija i da nije utvrdila ništa nezakonito. Građani, kaže, trebaju da pogledaju na sajtu Poreske uprave ko su najveći poreski dužnici i da tamo neće zateći udruženja.

media.ba