PODGORICA, 16.05.2022. – Sudeći prema nedavno objavljenom indeksu slobode medija, crnogorska medijska zajednica ima razloga za optimizam. Od ukupno 180 zemalja koje su rangirane u Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, Crna Gora zauzela je 63. mjesto i po prvi put prešla u gornji dio tabele.
Iako je taj podatak hrabrujući, najveću zahvalnost zbog skoka Crna Gora ipak duguje promjeni metodologije izrade indeksa.
„U svjetlu nove metodologije, treba biti oprezan kada se porede rang liste i rezultati iz 2022. s onima iz 2021“, piše u izvještaju Reportera bez granica.
Ako se uz to uzmu i globalna kretanja slobode medija, i da se u izvještaju posebno apostrofira povećanje polarizacije, a koju u Crnoj Gori više niko i ne spori, čini se da ipak nema puno razloga za slavlje.
„Dvadeseti Svjetski indeks slobode medija koji su objavili Reporteri bez granica (RSF) otkriva dvostruko povećanje polarizacije pojačano informacionim haosom – to jest, polarizacija medija koja podstiče podjele unutar zemalja, kao i polarizacija između zemalja na međunarodnom nivou. Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija iz 2022. koje procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja i teritorija, naglašava katastrofalne efekte haosa u vijestima i informacijama – efekte globalnog i neregulisanog internetskog informativnog prostora koji potiče lažne vijesti i propagandu“, piše u izvještaju.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Reporteri bez granica navode da Ustav garatuje slobodu govora i izražavanja, ali da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim pritiscima, nekažnjavanjem napada na novinare i ekonomskim pritiscima.
„I pored toga što je proteklih godina prošao kroz nekoliko promjena, zakonski okvir ima praznine u pogledu slobodnog pristupa informacijama i zaštite povjerljivosti novinarskih izvora, što dovodi do toga da je nezavisnost medija nedovoljno zaštićena od političkih i ekonomskih uticaja. Isto važi i za RTCG koji nije pošteđena političkih pritisaka uprkos usvajanju novog zakonskog okvira 2020“, piše u izvještaju.
Napominju da su gotovo svi napadi iz prošle godine rasvijetljeni ali da raniji slučajevi, poput ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanovića i pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić i dalje nemaju svoj epilog.
„Vlada koja je formirana 2020. obećavala je rezultate u rasvjetljavanju starijih slučajeva, ali je uradila malo na tom polju. Novinar Jovo Martinović osuđen je na godinu dana zatvora, uprkos nedostatku dokaza“, konstatuje se u izvještaju.
Slobodom izražavanja i slobodom medija u Crnoj Gori, nedavno se bavio i Fridom hous, u okviru globalnog izvještaja o slobodi, u kome je Crna Gora ocijenjena kao „djelimično slobodna“ sa indeksom od 67 na skali do 100.
„U Crnoj Gori djeluje niz nezavisnih medija, a medijsko pokrivanje i dalje je stranačko i suparničko po određenim pitanjima. Za razliku od DPS vlasti, Krivokapićeva vlast nije nastojala da vrši pritisak na novinare, niti vrši kontrolu nad javnim emiterom, Radio-televizijom Crne Gore (RTCG). U junu 2021. godine Skupština je imenovala novi Savjet RTCG, koji je u avgustu imenovao novog direktora. Nakon ovih promjena, RTCG je počela da prikazuje uravnoteženiju uređivačku politiku i inkluzivnije i raznovrsnije političke sadržaje“, stoji u izvještaju.
Međutim, u izvještaju se navodi i da su strukturni problemi ostali neriješeni jer su novinari koji prate korupciju i organiozovani kriminal i dalje na meti napada.
Isto konstatuje i Stejt Dipartment Sjedinjenih Američkih Država u izvještaju za prošlu godinu uz napomenu da je registrovan progres u pogledu manjeg procesuiranja osoba zbog komentara na društvenim mrežama.
„Dok su nezavisni mediji bili aktivni i generalno izražavali širok spektar političkih i društvenih stavova, medijski regulatori su se tokom godine suočavali sa sve većim zahtjevima da ograniče reemitovanje materijala iz Srbije koji podstiče mržnju i netoleranciju”, piše u izvještaju.