PODGORICA, 15.12.2022. – Crna Gora nalazi se i dalje na trećem mjestu u regionu kad je u pitanju Indeks bezbjednosti novinara sa ocjenom 3.40, nakon Sjeverne Makedonije (3.95) i Hrvatske (3.73). Međutim, u odnosu na prethodnu godinu, ocjena za Crnu Goru je znatno niža sa 3.59 na 3.40, prvenstveno zbog rekordnog broja napada na novinare.
To je ocijenjeno na predstavljanju Indeksa bezbjednosti novinara Crne Gore za 2021. godinu, koje je održano u Evropskoj kući u Podgorici. Događaj “Uloga nezavisnih medija u demokratskom društvu” organizovala je Ambasada Republike Češke u Podgorici.
Jedna od autorki istaživanja, Bojana Laković Konatar kazala je da uopšteno gledano, indeks mreže SafeJournalists za 2021. godinu belježi stagnaciju ili pad u odnosu na prethodnu, 2020. godinu. Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora i Srbija belježe veće ili manje padove kod mjerenih indkatora, dok Hrvatska i Sjeverna Makedonija mjere blagi porast.
Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju. Mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se ocjenjuju od 1 do 7. Sastoji se od 4 odvojene cjeline koje odražavaju celokupnu sliku bezbjednosti novinara.
Pravno i organizaciono okruženje mjeri postojanje i primjenu zakonskih garancija relevantnih za bezbjednost novinara, prevencijom se belježi postojanje i sprovođenje niza preventivnih mjera koje direktno utiču na zaštitu i bezbjednost novinara, dok procesni dio prati postupanje državnih institucija i zvaničnika, njihovo ponašanje prema novinarima i efikasnost sistema krivičnog i građanskog pravosuđa u istragama prijetnji i napada na novinare. Stvarna bezbjednost mjeri incidente i slučajeve raznih oblika prijetnji i nasilja nad novinarima i medijima koji su se dogodili u prethodnoj godini.
“Indeks pokazuje promjene u gotovo svim cjelinama, dok je jedino oblast Proces ocijenjena isto kao 2020. godine”, kazala je Laković Konatar.
Oblast Pravno i organizaciono okruženje dobilo je nižu ocjenu (sa 3,71 za 2020, na 3,65 za 2021. godinu) prvenstveno zbog pritisaka na novinare da otkriju izvore.
“Iako je u jednom dijelu unaprijeđen položaj novinara, obzirom da nije bilo arbitrarne primjene zakona prema njima kao 2020. godine, ocjena u ovoj dimenziji je niža jer je od novinara traženo da otkriju izvor informacija. Licence za novinare još uvijek nijesu uvedene, ali se sve češće govori o toj mogućnosti čak i sa adresa državnih organa”, kazala je Laković Konatar.
U dijelu Prevencije ocjena se povećala sa 3.75 na 3,80. Stanje u ovoj dimenziji promijenilo se na bolje prvenstveno zbog usvajanja Krivičnog zakonika koji predviđa strožije kazne za napadače na novinare i druge medijske radnike. Međutim, Policija i dalje nema posebne timove za rješavanje slučajeva napada na novinare. U dokumentu se ističe da ne postoje ni sistemska rješenja kojima se obezbjeđuje kontinuirana procjena rizika, kako bi se novinari žrtve napada preventivno zaštitili.
Ocjena za treću oblast, Proces, ostala je ista kao i godinu ranije (3.41). Autori ocjenjuju da je ostvaren izvjestan napredak u pogledu organizacije i kapaciteta nadležnih institucija, jer su izmjene u Komisiji za istragu napada na novinare dale rezultate.
“Online uznemiravanje novinara postaje sve veći problem. Tokom prethodne godine registrovan je porast broja online prijetnji novinarima ili cijelim redakcijama. Pozitivna promjena desila se u pogledu otkrivanja počinioca tih prijetnji, koji su u gotovo svim slučajevima otkriveni u relativno kratkom roku”, navodi se u istraživanju.
Očekivano, najgore ocjene Crna Gora je dobila u kategoriji Stvarna bezbjednost, koja ujedno belježi i najveći pad u ocjeni sa 3.58 na 3.20 za 2021. godinu. Tome je najviše doprinio rekordan broj napada, prijetnji i pritisaka na novinare.
“Novinarima se prijeti i zastrašuju se i na radnom zadatku i u virtuelnom svijetu (online), a sve češće se prijeti novinarkama. Za medijske radnike posebno je rizično izvještavanje sa javnih okupljanja. Ispostavilo se da se iz godine u godinu ponavljaju imena novinara koji dobijaju prijetnje po život, što je posebno opasno”, zaključila je Laković Konatar.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kazao je da novinari često jedini promovišu zahtjeve i interese brojnih društvenih ili margnalizovanih grupa dok se, s druge strane, njihova prava svakodnevno ugoržavaju.
On je rekao da se u protekle dvije godine povećao broj napada, prijetnji ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara i medijskih radnika na radnim zadacima dodajući da je, po podacima Sinditkata, takvih slučajeva bilo skoro 50.
Kako je naveo, ti napadi nijesu bili drastični kao u prošlosti , ali da zabrinjava rast onlajn prijetnji i zastrašivanja.
“Indeks bezbjednosti novinara pokazuje da novinari, kao branioci ljudskih prava, i dalje ostaju na vjetrometini napada predstavnika vlasti ali i ekstremnih pojedinaca ili grupa”, rekao je Kračković.
Kračković je kazao da je po pitanju dnevnica od 80 odsto za rad nedjeljom, došlo do kompromisa.
“Danas bi Vlada trebalo da usvoji predlog Opšteg kolektivnog ugovora. Kompromis se ogleda u tome da će isplata uvećanih dnevnica za zaposlene u medijima biti odgođena za šest mjeseci”, rekao je Kračković.
On je pojasnio da i u slučaju da ne dođe do dogovora oko Granskog kolektivnog ugovora, zaposlenima u medijima će za šest mjeseci takođe početi uvećanje dnevnica za rad nedjeljom od 80 odsto.
Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova rekla je da sloboda medija ostaje dugoročni prioritet, ne samo češke spoljne politike već i jedan od najvećih prioriteta predsjedavanja te države Evropskoj komisiji.
Ona je podsjetila na preporuku Savjeta Evrope da se u državama Zapadnog Balkana kriminalizuje negiranje ratnih zločina počinjenih devedesetih godina.
Prema riječima Hrebičkove, adekvatna istraga i procesuiranje počinilaca zločina protiv medijskih sloboda, treba da ide ruku po ruku sa pozitivnim obavezama države da promoviše bezbjedno okruženje medijima, civilnim aktivistima i braniteljima ljudskih prava.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao je da su slobodni i nezavisni mediji stubovi razvoja svakog demokratskog društva na kojima počiva demokratija, naročito Crne Gore, kao kandidata za članstvo u EU.
“Suvišeno je reći zašto je potrebno da imamo kontrolisanu vlast a ne kontrolisane medije”, poručio je Rudović.
Prema riječima Rudovića, specifičnost za Crnu Goru je to što su etablirani mediji uspjeli da se nametnu kao glavni izvor informacija, što je važno jer se ne primjećuje da se govor mržnje i dezinformacija širi preko takvih medija.
“Crna Gora ima snage da izgradi ambijent za profesionalno, odgovorno i slobodno novinarstvo”, poručio je Rudović.
Češka istraživačka novinarka Verona Divišova ukazala je na značaj podsticanja jakih demokratskih vrijednosti.
Savjetnica direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Aleksandra Sekulić Vojvodić saopštila je da su javni servisi ključni za proces demokratizacije zemalja koje teže integraciji u EU.
“Da bi se obezbijedila puna nezavisnost javnog servisa potrebno je u kontinuitetu osigurati njegovu institucionalnu i finansijsku autonomiju”, navela je Sekulić Vojvodić.
Kako je dodala, preduslov održivog javnog servisa je i regulisanje medijskog tržišta na način da se prepouzna položaj RTCG-a kao jedinog medija sa nacionalnom frekvencijom u vlasništvu države.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović saopštio je da 20 godina traju napori da se u Crnoj Gori uspostavi efikasna samoregulacija.
“U prethodnih 20 godina nijesmo uspjeli da je stvorimo najviše zbog toga što mediji nijesu pokazali volju da pristupe zajedničkom tijelu. Mediji su uvijek pa i danas birali da budu prije svega politčki instrumenti, nego instrumenti koji će objektivno i profesionalno izvještavati građanima”, rekao je Vujović.
Savjetnica za ljudska prava u sistemu Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting rekla je da u Crnoj Gori, ali i globalno, postoje problemi pristrasnog izvještavanja, narativa koji dijele građane i govor mržnje. Kako je saopštila, u EU i UN-u postoje dobri standardi i internacionalna tijela
“Imamo dobre standarde. EU i UN , zajedno sa internacionalnim organizacijama u Crnoj Gori, traže načine da nadgledaju, implementiraju te standarde. Potrebno je puno posla i UN je voljan da u tome nastavi sa Vama”, poručila je Lanting.