PODGORICA, 11.02.2021. – Skoro 60 odsto građana smatra da su medijske slobode u Crnoj Gori na niskom ili veoma niskom nivou, dok polovina njih smatra da je položaj novinara manje-više loš.
To je saopšteno na pres konferenciji “Prezentacija rezultata istraživanja o medijima i medijskim slobodama“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta „Jačanje kapaciteta lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima“, koji je podržan od strane ambasade SAD u Podgorici.
Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, saopštio je i da je ujednačen broj građana koji smatraju da su novinari uglavnom zaštićeni ili nezaštićeni.
Istraživanje je pokazalo da preko 45 odsto građana smatra da bi država trebalo da donese posebne mjere kako bi se dodatno zaštitili novinari, dok svaki treći smatra da za tim nema potrebe.
„Na pitanje koliko je država efikasna u procesuiranju i kažnjavanju onih koji upućuju prijetnje i izvršavaju napade na novinare, oko 47 odsto građana negativno ocjenjuje efikasnost države u ovom pogledu, dok je dvostruko manje građana koji smatraju da je država manje-više efikasna u procesuiranju i kažnjavanju onih koji ugrožavaju novinare“, naveo je Bešić.
Na pitanje koji je razlog neefikasnosti države u pogledu zaštite novinara, kako je rekao, njih 50 odsto je reklo da ne zna šta je razlog, korupciju i organizovani kriminal je navelo 15,4 odsto građana, neefikasnost i selektivnost pravosudnog sistema 11,3 odsto građana, nedostatak političke volje 10,7 odsto.
Podaci, kako je rekao, pokazuju da građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada je u pitanju zaštita novinara i slobode medija.
„Oni misle da će nova vlast da bolje tretira medije i novinare. Da će biti značajno efikasnija kaže 30 odsto građana, da će jednako biti efikasna 17 odsto, a da će biti manje efikasna 15,5 odsto“, naveo je Bešić.
Kada je u pitanju istraživačko novinarstvo najdominantniji stav jeste da je istraživačko novinarstvo uglavnom dobro (39,5 odsto), ali da se mali broj novinara na pravi način njime bavi.
Odgovarajući na pitanje koju političku strukturu mediji podržavaju, najmanje građana ne može da procijeni, dok većina njih smatra da su mediji podijeljeni po tom pitanju.
„Sličan procenat građana smatra da mediji rade za interese vlasnika (39,6) s jedne strane, kao onih što rade za interese političara (39,7 odsto), sa druge. Svaki peti građanin Crne Gore smatra da mediji uglavnom rade za interese građana“, naveo je Bešić.
Istraživanje je pokazalo da građani uglavnom smatraju da mediji nisu nezavisni u odnosu na različite aktere.
„Na skali od 0 do 1, TV Vijesti se procjenjuju kao najnezavisniji mediji sa skorom 0,33, zatim novine Vijesti 0,29 i portal Vijesti 0,28. Slijedi RTCG 0,28, Dan 0,26, CDM 0,25, Analitika 0,23, FOS 0,22“, rekao je Bešić.
Po mišljenju građana, kako je kazao, najodgovornija je vlast na državnom nivou i oko 30 odsto građana je identifikovalo tog aktera za ključnog kršioca medijskih prava i sloboda, oko 15 odsto njih smatra da to rade vlasnici medija, a tek svaki deseti to pripisuje novinarima.
„Preko 40 odsto građana smatra da javni servis imaju bolje uslove poslovanja od privatnih, nasuprot 26 odsto građana koji kažu da privatni mediji imaju bolje uslove poslovanja. Više nego svaki drugi građanin smatra da je stepen medijskih sloboda prisutniji u privatnim nego u javnim medijima“, rekao je Bešić.
Na pitanje ko treba najviše da doprinese kada je riječ o unapređenju medijskih sloboda istraživanje je pokazalo da se komparativno, najveći doprinos očekuje od novinara, države, medija i vlasnika medija i profesionalnih udruženja.
Istraživanje je pokazalo da svaki drugi građanin Crne Gore nema povjerenje u medije, da je televizija još najdominantniji medij, najposjećenija društvena mreža je Facebook, a građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada su u pitanju zaštita novinara i medijske slobode.
„Taj stepen nepovjerenja je viši ili manji, ali generalno je to gotovo svaki drugi građanin Crne Gore“, rekao je Bešić.
Istakao je da je televizija još najdominantniji medij i da svakodnevno preko 70 odsto građana gleda televiziju.
„Druge po učestalosti gledanja su društvene mreže koje svakodnevno koristi 45,3 odsto građana. Društvene mreže i internet portali iz godine u godinu dobijaju na značaju. Iza toga idu dva tradicionalna medija. Radio svakodnevno sluša 21,3, a novine svakodnevno čita samo 8,4 odsto građana“, naveo je Bešić.
Portal Vijesti svakodnevno prati svaki četvrti građanin Crne Gore (24,3), a drugi, treći i četvrti po rejtingu učestalosti praćenja su CDM (16,2) i RTCG (15,2).
„Građani imaju najviše povjerenja u Portal Vijesti (32,8) u koji svaki treći građanin ima viši ili niži stepen povjerenja. Zatim slijedi RTCG (21,5), a onda CDM (18,3)“, naveo je Bešić.
Bilo koje novine svakodnevno i redovno prati jako mali broj građana, ali je najčitaniji Dan, koji redovno ili svakodnevno čita 7,5 odsto građana, a slijede Vijesti 6,2 i Pobjeda 4,2 odsto.
„Kada je riječ o povjerenju istim redosljedom se iskazuje povjerenje s tim da su razlike proporcionalno male. 23 odsto građana iskazuje povjerenje u Dan, 21 odsto Vijesti i Pobjeda 18 odsto građana“, naveo je Bešić.
Kada je riječ o televizijama, najgledanije su Vijesti koje u kategoriji veoma često i često gleda preko 52 odsto građana, a slijede RTCG 1 sa 40,5 odsto, TV Prva 30,6 odsto, Nova M 23,6 odsto.
„Kada je riječ o povjerenju u informacije na TV stanicama prve su, opet, Vijesti sa 59,2 odsto građana, potom RTCG1 (51,4), RTCG 2 (46,1), te PRVA (43,8) i NOVA M (38). Dakle, što ljudi češće gledaju neki medij sve mu više vjeruju, ili ljudi gledaju neki medij zato što mu vjeruju“, pojasnio je Bešić.
Najposjećenija društvena mreža je, kako je rekao, Facebook koju svakodnevno prati 42,8 odsto građana, a slijede Youtube 30,8, Instagram 23,3 odsto. Dodao je da je najveći stepen povjerenja u Facebook kome vjeruje 35,9 odsto građana, a povjerenje u Youtube je 34,7 odsto.
Na pitanje da li su čuli za lažne vijesti 45 odsto ispitanika je odgovorilo da su čuli, 26,9 odsto građana je čulo za lažne vijesti, ali nisu sigurni šta to znači, a 28,3 odsto građana ne zna šta su to lažne vijesti.
Nešto preko jedne četvrtine građana je manje-više u stanju da prepozna lažne vijesti, a moguće je manipulisati lažnim vijestima sa oko četvrtinom građana.
„Kada prepozna lažne vijesti, najveći broj građana ih prosto ignoriše ali ignorisanjem ne prestaje širenje lažnih vijesti. Jako mali broj građana ih dijeli i obavještava da se radi o lažnim vijestima ili prijavljuje administratorima da su to uvidjeli“, naveo je Bešić.
Programski menadžer, Marko Pejović, kazao je je da je istraživanje sprovodeno u od 10. do 21. decembra 2020. godine, a u istraživanju je učestvovalo 999 ispitanika.