Crna Gora je u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2023. godinu zabilježila blagi pad rezultata u odnosu na prethodnu godinu – sa 3,35 na 3,33, ali je uprkos tome zadržala treće mjesto u regionu.
Prema istraživanju regionalne mreže SafeJournalists, koje je danas u Podgorici predstavio Sindikat medija (SMCG), Crna Gora i dalje ostvaruje najlošiji rezultat u domenu stvarne bezbjednosti novinara, kojim se mjere prijetnje i uznemiravanje ali i fizički napadi na medijske radnike i radnice.
Kako su kazali iz SMCG, 2023. godinu obilježile su izjave tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazvića, koji je u više navrata dovodio medije u vezu sa kriminalnim strukturama, kao i slučaj kada je nepoznata osoba na mejl uputila prijetnje silovanjem koje su se odnosile na pet novinarki.
Takođe u 2023. novinarka Dragana Šćepanović osjećala se ugroženo nakon što je dugo bila na meti jednog portala i njegovog vlasnika, lokalnog biznismena o čijem poslovanju je izvještavala, a koji je i pokrenuo peticiju među građanima protiv nje.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković ukazao je na novi trend da političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju i prijavljuju novinare koji su pisali o njima.
Podsjetio je da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović neprimjereno obratio novinarki Radio Televizije Crne Gore, nakon čega se izvinio, kao i da se sličan slučaj desio u ponedjeljak tokom konferencije za novinare u Gimnaziji “Slobodan Škerović”.
“Stoga je važno da budemo solidarni. Svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zato što postavljamo pitanja. Nemaju pravo da komentarišu kakva su pitanja, oni samo moraju da odgovore ili ne odgovore na njih“, poručio je Kračković.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je, predstavljajući Indikatore bezbjednosti novinara Crne Gore, kazala da je mreža SafeJournalists u Crnoj Gori u 2023. godini zabilježila 16 napada na novinare.
“S druge strane, Uprava policije registrovala je 11 slučaja pa je opet ponovljena situacija iz prethodnih godina da SMCG registruje više slučajeva od zvanično prijavljenih”, upozorila je Camović Veličković.
Prema njenim riječima, uglavnom se svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rešavaju u jako kratkom roku, a među presudama bilo je i kazni zatvorom.
Camović Veličković je ocijenila da su izmjene Krivičnog zakonika unaprijedile preventivnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika ali da se unutar samih redakcija ne radi se preventivno i ne vrše procjene rizika prije slanja ekipa na teren, posebno uoči visokorizičnih događaja.
Prema njenim riječima, generalno se na crnogorskoj medijskoj sceni određene stvari mijenjaju na bolje, pa je između ostalog došlo do rasta zarada i smanjenja broja napada na novinare.
“Ipak, suštinski se to ne osjeća jer je inflacija anulirala povećanja a neriješavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare zadržalo je generalan osjećaj nesigurnosti kod zaposlenih u medijima“, navela je Camović Veličković.
Zato, kako je istakla, stvari se moraju mijenjati suštinski i sistemski, a ne površno i politički.
Pravnik i saradnik SMCG Mirko Bošković, koji je analizirao Krivični zakon (KZ), naveo je da dvije studije slučaja koje su sproveli su pokazale da izmjene ipak nisu zadovoljnile predviđena očekivanja.
On vidi prostor za dalje unapređenje tog zakonskog okvira pošto, prema njegovim riječima, postoji značajan broj krivičnih djela koja zaslužuju kvalifikovani oblik, odnosno veće kazne ukoliko se počine na štetu medijskih radnika.
“Nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, proganjanje, mučenje i zlostavljanje – neka su od djela koja bi u budućoj reformi izmjena mogla da budu uzeta u obzir”, naveo je Bošković.
On se posebno osvrnuo na onlajn napade, ocjenjujući da trenutna krivično pravna zaštita nudi solidan okvir, ali da treba osnažiti tehnološke i kadrovske potencijale u samoj policiji, koja rasvjetljava te slučajeve.
Mreža Safe Journalists, čiji je član SMCG objavljuje godišnje presjeke stanja slobode medija i bezbjednosti novinara, na osnovu zajedničke metedologije za sve uključene države Zapadnog Balkana, već devet godina. Identično istraživanje sprovodi se i u Srbiji, Makedoniji, Kosovu, BiH i posljednih godina u Hrvatskoj i Albaniji.