BRISEL, 04.09.2017.- Novinari se suočavaju sa sve većim ekonomskim i političkim pritiskom koji ometa uređivačku nezavisnost u redakcijama, zaključak je 20 novinara koji su prisustvovali dvodnevnoj radionici na temu “Unaprijeđivanje uređivačke nezavisnosti u redakcijama”.
Radionicu su zajednički organizovali Evropska federacija novinara (EFJ), čiji je Sindikat medija Crne Gore član, i Evropski institut sindikata (ETUI) 29. i 30. avgusta u Briselu. Događaj su finansijski podržale Evropska unija i Asocijacija profesionalnih novinara (AJP) u okviru njihove Ljetnje škole za mlade novinare u Belgiji.
Novinari iz 13 evropskih zemalja, među kojima i dvoje iz Crne Gore, razgovarali su o svakodnevnim izazovima po uređivačku nezavisnosti u redakciji i razmijenili ideje o sprovođenju mjera kako bi novinarstvo održali nezavisnim.
“Želimo da novinari budu dio menadžmenta. Na taj način, oni imaju veći uticaj na ono o čemu se odlučuje u njihovim medijima”, kazao je Sandro Kalderon, novinar iz RTBF, javnog emitera francuske zajednice u Belgiji.
On je istakao da se pored politički osjetljivih tema, novinari takođe suočavaju sa povećanim pritiskom na poslu koji može ugroziti kvalitet i uređivačku nezavisnost.
Jedan od načina da se osigura uređivačka nezavisnost, smatra Kalderon, je obezbjeđivanje pristojnih uslova za rad novinara.
“Novinari nemaju dobre ugovore, tako da pregovaramo za bolje uslove i pokušavamo da ih mobilišemo. Vršeći pritisak smanjujemo preopterećenje novinara. Tako smo nedavno dobili 60 novih stalnih ugovora od menadžmenta”, dodao je Kalderon.
Predsjednik Udruženja profesionalnih novinara pri belgijskom dnevniku “Le Soir” Mark Metdepenningen objasnio je učesnicima radionice da kolektivni ugovor u “Le Soir” sadrži odredbu koja osigurava uređivačku nezavisnost.
Kada je u pitanju obezbjeđivanje uređivačke nezavisnosti u redakcijama, zaključak je da sindikati i medijski savjeti igraju važnu ulogu.
Učesnici su na dvodnevnoj radionici istakli neka od hitnijih pitanja, uključujući državnu kontrolu nad medijima (posebno u Rusiji), fizičke napade na novinare i uticaj oglašivača na uređivačku odluku. Mnogi novinari su kazali da je uobičajena autocenzura prilikom pisanja priča koje se odnose na oglašivače.
Čak i u Finskoj, novinari se suočavaju sa montiranim političkim pritiskom, što je ilustrovala Suzann Sjosted, novinarka Finskog javnog servisa (YLE).
Ona je učesnicima radionice predstavila nedavni slučaj uplitanja premijera zemlje u uređivačku politiku njene medijske kuće. Skandal pod nazivom “YLEgate” doveo je do ostavki novinara i gubitka povjerenja javnosti u javni servis.
Učesnici su se saglasili da medijski radnici moraju da preduzmu odlučnu akciju i ukazali da su neka od mogućih rješenja podizanje svijesti novinara kako bi postali dio sindikata, promovisanje prednosti sindikata putem kampanja, pri čemu društvene mreže mogu biti dobar alat za obuhvatanje većeg broja ljudi. Takođe, moguća rješenja su i osnaživanje novinara da koriste pravnu podršku koja se pokazala kao efikasna, ali ne i dovoljno sprovođena, nagrade za one koji najviše promovišu slobodu medija, postojanje advokata unutar sindikata… Osim toga, pritisci na vlasnike medija zajedničkim akcijama (npr. štrajkovima) prepoznati su kao moguća rješenja ovog problema, kao i edukativne kampanje i seminari na temu uređivačke nezavisnosti.