PODGORICA, 08.08.2019. – Samoregulacija nije samo poštovanje Kodeksa novinara i profesionalnih standarda, već i način na koji mediji upravljaju samim sobom, smatra direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
„Ona je način na koji oni regulišu položaj novinara unutar redakcije, jačaju njegov integritet, ona je ugovor o radu da bi se taj novinar osjećao motivisanim, slobodnim, i oslobođenim pritiska da radi svoj posao“, kazala je Nikolić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, samoregulacija je, isto tako, i način na koji mediji vode računa o vlasništvu, odnosno o transparentnosti vlasništva.
„Dakle, ona je jednostavno jedan širi pojam, ne samo ono što se najčešće smatra, a to je poštovanje profesionalnih standarda“, dodala je Nikolić.
U Sindikatu medija smatraju da je veliki problem crnogorskih medija izvještavanje, odnosno da se druga strana rijetko kad čuje.
Predsjednica Sindikata Marijana Camović kazala je da se pretpostavka nevinosti najviše krši u okviru crne hronike, i da se to radi često.
Kako je navela, ko god, makar jedan dan, analizira crnogorske medije, vidjeće gomilu jednostranih tekstova, što je nedopustivo.
„Da li novinari ne ulože dovoljno truda da dođu do druge strane, ili jednostavno njima i medijima za koje rade odgovara da određenu vijest predstave potpuno jednostrano, to je ono što je pitanje, a što mislim da ne bi smjelo da se dešava. Jer druga strana je nešto što je, valjda, osnovno što nas nauče kad počnemo da se bavimo ovim poslom“, kazala je Camović.
Ona smatra da, imajući u vidu trenutnu situaciju u crnogorskim medijima, nije moguće formirati jedinstveno samoregularno tijelo, iako bi to, kako je kazala, bilo idealno.
Prema njenim riječima, razlog za to je što su crnogorski mediji podijeljeni, što politički, što ideološki, što način na koji oni pristupaju profesiji.
„Mislim da oni u ovom trenutku ne mogu da fukcionišu u okviru jednog tijela i da na isti način tumače etički kodeks i da utvrđuju da li su ga određeni mediji kršili ili nijesu, baš zbog toga što ne gledaju na profesiju isto, nemaju iste ideološke i sve ostale polazne tačke. Tako da to je nemoguće, iako bi to bilo idealno“, zaključila je Camović.
I Nikolić smatra da u Crnoj Gori samoregulatorna tijela i mehanizmi nijesu razvijeni i nijesu prepoznati između ostalog i zbog podijeljenost unutar medijske zajednice.
„Mi imamo u pojedinim medijima individualno uspostavljene institute ombudsmana, i imamo tijelo samoregulatorno koje, međutim, nema najširu reprezentativnost i nije prihvaćeno od dijela uticajnih medija u Crnoj Gori“, pojasnila je ona.
Nikolić je naglasila da nema iluzija da samoregulacija može da riješi sve probleme koji postoje u medijskoj zajednici, niti da zadovolji sve ono što su potrebe najšire javnosti.
„Ali definitivno jeste jedan snažan, moćan mehanizam prihvatanja odgovornosti medija za ono što su profesionalni standardi, a sledstveno tome i za način i mogućnost za jačanje kredibiliteta tih medija i povjerenja njihovog kod najšire javnosti“, kazala je Nikolić.