“Očigledne opstrukcije prilikom izbora članova rukovodećih tijela, savjeta, odnosno neraspisivanje i poništavanje konkursa, opterećuju proces priključivanja Crne Gore Evropskoj uniji i nijesu jasni razlozi zbog kojih im se pribjegava”, kazala je dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Aneta Spaić.
Ona je za mrežu SafeJournalists komentarisala sad već dva poništena konkursa koja je za izbor nedostajućih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) raspisao i poništio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Savjetu AMU-a nedostaju dva člana od decembra prošle godine i taj postupak je odavno trebao da bude završen, a i konkurs za izbor tri člana Savjeta Javnog servisa Radio televizije Crne Gore trebalo je da bude raspisan još 11. februara. Oba konkursa su na čekanju.
“U pitanju je očigledna zloupotreba. Šta se želi prevenirati i zašto se ne žele izabrati novi članovi nije sasvim jasno ali ono što je već sasvim jasno da ovakve prakse opterećuju proces pridruživanja i u konačnom kompromituju cilj zatvaranja poglavlja, a koje je, da se podsjetimo, moguće ponovo otvoriti”, rekla je Spaić.
Mandić je prvi konkurs poništio zbog navodne tehničke greške na koju mu je jedna nevladina organizacija ukazala dan prije isteka konkursa, za koju je zainteresovana javnost rekla da i nije bila greška, a drugi jer je Administrativni odbor Skupštine naknadnim tumačenjem došao do zaključka da kandidati koji su konkurisali nijesu kandidovani uz poštovanje proceduralnih prerogativa. U pitanju su bili kandidat nevladinog sektora i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).
“Vjerujem da je, kada je nevladin sektor u pitanju to bio uobičajen način na koji kandiduju svoje članove. Za CANU znam da je poštovanala proceduru propisanu Zakonom i njihovim internim aktima. Predsjedništvo je odlučivalo i ne može postojati drugi način izbora, tako da je to očigledno izigravanje i procesa i namjera i ciljeva”, kategorična je Spaić.
Prema njenim riječima jasna je namjera da se očuva status quo što bi u slučaju Savjeta AMU značilo da se na neki način dezavuiše proces izbora novih članova “i ta namjera je vidljiva jer ni prvi pu nije bilo potrebe da se poništi konkurs, a naročito ne sad”.
“Tako da bi adekvatna mjera Evropske komisije (EK) bila ponovno otvaranje ove teme – poglavlje 10, i kosekventno demonstriranje da je izigravanje procesa pridruživanja podliježi izvjesnim sankcijama”, istakla je ona.
Ne dozvoliti političarima da biraju članove Savjeta
Ona podržava aktuelno rješenje u zakonima koje predviđa da se predstavnici iz redova nevladinog sektora u savjetima AMU i RTCG biraju na osnovu podrške u sopstvenim redovima, a ne odlukama skupštinskih odbora u kojima sjede političari, što je predlog jednog broja NVO.
“Vrlo je sporno da članovi Administrativnog odbora biraju i predlažu, a to je i ranije bila praksa jer političke partije imaju priliku da izaberu svoje favorite. Aktuelno riješenje je mnogo bolje jer NVO biraju svog kandidata, i kriterijumi su prilično strogi. Dobro je što je EK u startu reagovala i rekla da treba tražiti rješenja koja su što dalje od političkog uticaja, što je nedozvoljeno naročito kad je proces pokrenut i kad je volšebno narušen i u prvom i u drugom pokušaju izbora članova Savjeta. Za neka buduća vremena treba možda preispitati rješenje ali u ovom trenutku to je očiigledno kršenje i izbjegavanje. Osim toga norma je demokratskije postavlje u aktuelnom Zakonu nego što se sada predlože”, objasnila je Spaić.
Netransparentno vlasništvo medija najveći problem
Govoreći o ostalim problemima koji se tiču medija istakla je da zabrinjava vlasništvo stranog kapitala i da je vidljivo da ga je previse i da ono dolazi iz “jedne države iz regiona” te da je u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama ta norma ostala nedovršena. Osvrnula se i na norme Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) koji je stupio na snagu polovinom protekle godine i od kojeg je, kako kaže, očekivala više.
“Očekivalo se da će taj evropski Zakon postaviti neki okvir kako izvještavati o vlasništvu i koncentracijama i kako obezbijediti efikasan sistem sprječavanja štetnog stranog uticaja“, kazala je Spaić ističući da se u javnosti malo govori o vlasništvu medija i njenoj koncentraciji, i da je to u Zakonu o AVM uslugama nedovoljno precizno jer ne znamo ko je konačan vlasnik.
“Mislim da AMU ima namjeru da riješi taj problem ali da još nijesu detektovali na koji način a i za to je potrebna politička podrška. Sve ove odluke podrazumijevaju političku podršku svih odlučilaca. U ovom trenutku mi detektujemo da imamo samo strane vlasnike vodećih elektronskih medija. Neka druga struktura Savjeta bi možda drugačije pristupila ovaj temi, kazala je Spaić. Ona ističe i da trenutno ne vidi neki drugi važniji problem u aktuelnim medijskim zakonima.
U Zakonu o RTCG očigledno personalizvanio kriterijumi, EK je morala to da primijeti
Kada je u pitanju javni servis ocijenila je problematičnim to što je prilikom usvajanja Zakona dozvoljeno da se snize kriterijumi sa 10 na 5 godine radnog iskustva u stepenu stručne spreme za pozicuju generalnog direktora.
“Ne znam kako smo uspjeli da i pored te norme dobijemo pozitivno mišljenje EK. To je bilo očigledno personalizovanje kriterijuma i iznenađuje da EK to nije detektovala kao problem. Svi njihovi izvještaji u odnosu na značaj javnog servisa su ogromi. Svi smo očekivali da će EK imati jasan i adekvatan odgovor na ove prakse i da će onemogućiti spuštanje kriterijuma, međutim takve poruke i mjere nijesu uslijedile. Ovo jesu neuralgične tačke funkcionisanje medijskog sistema koje bi kao takve morale biti prepoznate od evropskih partnera”, rekla je Spaić.
Komentarušiću trenutno stanje u RTCG istakla je da je “poštovaje pravosnažnih sudskih presuda imerativ za svaku članicu Savjeta Evrope, a ne za kandidatkinju za Evropsku uniju tako da iznenađuje taj konsenzus koji postoji za nepoštovaje pravosnažnih sudskih presuda i istrajnost u njihovom nepoštovanju”.