PODGORICA, 10.01.2018. – Vlada treba da preduzme korake kako bi se očuvala urednička sloboda RTCG-a ili će se njen demokratski kredibilitet smanjiti, ocijenio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Hojt Brajan Ji. On je u razgovoru za “Vijesti” rekao da bi preuzimanje političke kontrole nad Javnim servisom moglo biti korak nazad na evroatlantskom putu Crne Gore.
“Zabrinuti smo da je Skupština ugrozila uredničku nezavisnost Javnog servisa promjenama u upravljačkom Savjetu RTCG-a, akcijom koja nosi izgled političke motivacije da se ograniči sloboda medija. Vlada hitno treba da preduzme korake da potcrta uredničku slobodu RTCG ili će se Vladin demokratski kredibilitet smanjiti, što bi bio korak unazad na evroatlantskom putu Crne Gore. Još važnije, javnost Crne Gore bi mogla da izgubi povjerenje u Javni servis čija je dužnost da građanima obezbijedi nezavisno i objektivno izvještavanje”, kazao je Ji upitan da prokomentariše upozorenja opozicije, NVO i medija da DPS otvoreno pokušava ponovo da preuzme političku kontrolu nad RTCG.
- Eksperti zvaničnici pričaju o “ponovnom angažovanju” Sjedinjenih Država na zapadnom Balkanu. Šta će SAD da urade u 2018. kako bi pomogle da se spriječi da region sklizne u dalje pogoršanje stanja demokratije, ljudskih prava, i vladavine prava?
Najmanje posljednjih četvrt vijeka, Sjedinjene Američke Države su aktivan i važan partner zapadnog Balkana i namjeravamo to i dalje da budemo. Naš osnovni cilj tokom mandata više različitih američkih administracija bio je da radimo sa našim partnerima na jačanju demokratskih institucija i sprovođenju reformi neophodnih za evroatlantske integracije. To ostaje naš prioritet. Posvećeni smo posebno pomoći jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i obezbjeđenju da vlade budu transparentne i odgovorne. Nastavićemo, takođe, da podržavamo snažne nezavisne glasove, uključujući novinare, nevladine organizacije i druge članove civilnog društva, koji teže izgradnji društava koja su slobodna, inkluzivna i prosperitetna.
- Šta će Vašington da uradi kako bi spriječio druge igrače, poput Rusije, Kine ili Turske da ponekad vrše štetetan uticaj na zapadnom Balkanu, popunjavajući postojeći vakuum, koji je nastao, prema nekim tumačenjima, dok su se Brisel, a posebno Vašington, bavili sami sobom?
Daleko od toga da ignorišu Balkan, Sjedinjene Države i EU su zapravo intenzivirale podršku bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskom razvoju regiona. Učlanjenje Crne Gore u NATO, demokratski prenos vlasti i obnavljanje privrženosti reformama u Makedoniji, dalji koraci Srbije i Crne Gore ka Evropskoj uniji i pravosudne reforme u Albaniji samo su neki od primjera uspješne saradnje Balkana, EU, Amerike i drugih bliskih država u 2017. godini. Ipak, vlade u regionu mogu i treba više i brže da napreduju u 2018, uključujući to da ostave po strani političarenje i bolje iskoriste prednosti pomoći i mogućnosti koje im pružaju međunarodni partneri.
Vjerujemo da budućnost regiona leži na Zapadu, ali transparentne, legalne investicije i pomoć iz drugih djelova svijeta mogu, takođe, da pomognu da Balkan dostigne svoj cilj evropskih i evroatlantskih integracija. Istovremeno, vlade moraju da se odupru lažnom prijateljstvu nekih stranih aktera koji zanemaruju međunarodno pravo ili se suprotstavljaju zapadnoj orijentaciji Balkana. Rusija, na primjer, pokazala je spremnost da se miješa u izbore, podriva ključne institucije Zapada, kao što su NATO i EU, koristi snabdijevanje energijom kao političko oružje, i slabi povjerenje u demokratiju i slobodno tržište. Nastavićemo da pomažemo našim partnerima da osnaže otpornost na takav maligni uticaj, uključujući jačanje policijskih i pravosudnih institucija, borbu protiv energetskog snabdijevanja i unapređenje održivog ekonomskog rasta i evroatlantskih integracija.
- Nedavno ste rekli da je besramno kako su balkanski politički lideri, uprkos njihovom nedemokratskom ponašanju, dobrodošli u mnogim evropski prijestonicama, kao da ne rade ništa loše. Koga ste konkretno ima na umu?
Moj komentar se nije odnosio ni na koga posebno. Riječ je o potrebi da nedemokratske ili korumpirane balkanske vođe držimo odgovornima. Jedan od metoda je i način na koji dočekujemo ili ne dočekujemo takve vođe u našim prijestonicama. Političarima koji su korumpirani, koji se suprotstavljaju vladavini prava i međunarodnoj zajednici, podstiču nestabilnost i napetost ne bi trebalo dati priliku da legitimišu svoje nedemokratsko ponašanje kroz sastanke i fotografisanje sa visokim zvaničnicima u evropskim metropolama.
- U izvještaju Atlantskog savjeta “Balkan naprijed: Nova američka strategija za region”, autori upozoravaju na takozvane “Big Men” koji aktivno ometaju reforme, i pominju nekoliko lidera, među kojima i Mila Đukanovića. Nedavno ste rekli da bi partnerstvo između Zapada i balkanskih lidera trebalo da bude dvosmjerna ulica a da se očekuje da oni treba ispune svoje obaveze. Da li mislite da ovi lideri to namjerno rade kako bi ostali na vlasti i šta može Vašington da uradi ako oni nastave to da rade?
Upućujem vas na Atlantski savjet za komentar njihovog izvještaja. Moja izjava se odnosila na vrstu partnerstva koju SAD žele sa zapadnim Balkanom. Mi ćemo ispuniti naše obaveze prema vladama, bilo da je riječ o pomoći, tehničkim savjetima ili političkoj podršci, i mi očekujemo da te vlade i lideri takođe ispune svoje obaveze, na primjer da sprovedu reforme ili poštuju vladavinu prava. Radićemo sa onim zvaničnicima koji se budu pridržavali vladavine prava i budu dijelili našu posvećenost demokratskom i ekonomskom razvoju. Lideri odgovaraju, naravno, prvo i najviše onima koji ih biraju, koji su slobodni da izaberu i nekog novog.
- Šta mislite o nedavnim komentarima Đukanovića u kojima etiketira nezavisne medije kao “medijsku mafiju”?
Svi politički lideri imaju odgovornost da poštuju slobodu medija, koja je jedan od stubova demokratije. SAD se pridružuju Evropskoj uniji u naglašavanju potrebe da Crna Gora pokaže značajan napredak u zaštiti novinara i očuvanju medijskih sloboda. Medijske slobode pomažu da se obezbijedi forum za sve članove društva, a ne samo one na pozicijama moći. Politički lideri imaju odgovornost da se pobrinu da Vlada ispravno istraži fizičke napade na novinare. S druge strane, mediji su dužni da nezavisno i odgovorno izvještavaju.
- Došlo je do kolapsa opozicionog bojkota parlamenta i 21 opozicioni poslanik se vratio u Skupštinu. Je li to dobar korak ka rješenju krize, uprkos visokim tenzijama i uvredama na svim sjednicam do sada? Šta ostatak opozicije treba da radi?
Tokom prošle godine, ohrabrivali smo političate sa različitih strana da zajedno rade u Skupštini, gdje na najbolji način mogu da zastupaju interese građana Crne Gore. Ta poruka ostaje nepromijenjena. Izabrani predstavnici naroda ne mogu da ispune svoju dužnost prema građanima ako ostanu po strani i samo se selektivno uključuju u rasprave ili su fokusirani na širenje nemira. Građani širom Balkana žele njiihovi lideri da rješavaju probleme, a ne samo da se žale i optužuju druge. Crna Gora se suočava sa veoma važnim izazovima. Potrebno je da svi njeni izabrani zvaničnici u potpunosti učestvuju u političkom procesu, predstavlju svoje glasače i rade za opšte dobro svoje zemlje.
- U toku je suđenje za navodni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Političko i javno mnjenje podijeljeno je oko toga da li se nešto zaista dogodilo ili nije, i u kojoj mjeri, ako je uopšte, Crna Gora bila u opasnosti. Na osnovu dokaza kojima su SAD pomogle istragu i onoga što još Vi znate, šta mislite o tom događaju i suđenju koje je uslijedilo?
Suđenje je još u toku, ali dokazi koji su do sada prezentovani jasno ukazaju na miješanje Rusije i drski pokušaj da se poremeti nezavisni izborni proces u Crnoj Gori. Kontinuirano plasiranje dezinformacija i propagandne kampanje imaju za cilj da diskredituju povjerenje javnosti u specijalno tužilaštvo i sudstvo. Vjerovatno će RT, Sputnjik i državno sponzorisani trolovi nastaviti te aktivnosti i u 2018. Pozivamo odgovorne nezavisne medije da informišu javnost o tome i pomognu građanima da razlikuju činjenice od fikcija.
Kredibilitet izbora ostaje prioritet
- Da li bilo dobro ili loše za Crnu Goru ako se Đukanović kandiduje za predsjednika države?
To ko će ili neće učestvovati na izborima nije pitanje za SAD. To je odluka koju treba da donesu političari, partije i glasači. Mi smo zainteresovani za kredibilitet izbornog procesa, da li su kampanje fer, transparentne i ispunjavaju li međunarodne standarde. Može li se bilo ko kandidovati na izborima na osnovu sopstvenih zasluga? Da li su građani Crne Gore slobodni da glasaju za kandidate po svom izboru? Da li institucije obezbjeđuju forum gdje će se čuti glas građana tokom slobodnih i fer izbora? Ne radi se ovdje o pojedincima nego je riječ o pravilima, normama i institucijama koje predstavljaju snažnu demokratiju.
Vlast i opozicija da nađu način da zajedno rješavaju probleme
- Šta treba crnogorska vlast, opozicija, civilno društvo i mediji da urade u 2018. kako bi se riješila politička kriza koja traje od izbora 2016. godine?
Sadašnja politička situacija ometa napredak Crne Gore ka evropskim integracijama, koje velika većina građana Crne Gore podržava. Svi koji su zainteresovani za političku i ekonomsku dobrobit Crne Gore treba da učine što je do njih kako bi se riješio politički zastoj, u skladu sa Ustavom i evropskim standardima. Normalno je u svakoj demokratiji da stranke imaju neslaganja. Međutim, krajnje je vrijeme da vladajuće i opozicione stranke pronađu način da rade zajedno na rješavanju nekih od hitnih izazova s kojima se zemlja suočava, uključujući to kako da ojačaju ekonomiju i uvjere mlade građane Crne Gore da ne napuštaju zemlju. Novinari i civilno društvo treba da pomognu da se informiše javnost o najznačajnijim pitanjima i aktuelnim događajima i da služe kao kontrola zloupotrebe moći. Građani bi trebalo jasno da saopšte svojim izabranim liderima da žele rezultate i funkcionalnu demokratiju, a ne prazno poziranje i stagnaciju.
Protesti i nemiri mogući ako se ne ispune obećana poboljšanja
U svom izvještaju “Preventivni angažman”, Savjet za inostrane odnose tvrdi da je Balkan među 30 potencijalnih “vrućih tačaka” na svijetu, upozoravajući na moguće političke nemire i ekstremističko nasilje u regionu, čak ponovno crtanje nekih granica. Koliko su realne ove prijetnje u regionu?
Region se suočava sa ozbiljnim izazovima – spoljnjim i unutrašnjim prijetnjama koje, ako ostanu bez odgovora, mogu prozvesti ozbiljne posljedice po težnje država Zapadnog Balkana. Krhke institucije, slaba vladavina prava i neslobodni mediji omogućavaju endemsku korupciju, obeshrabruju strane investicije i tjeraju građane da emigriraju u stabilnije i prosperitetnije zemlje. Protesti i nemiri mogu takođe da se dogode ako vlade ne ispune obećana poboljšanja u upravljanju i životnom standardu. Loši ekonomski uslovi otvaraju takođe puteve za potencijalno destabilizujuće činoce kao što su nasilni ekstremisti, organizovani kriminal i države koje vrše maligni uticaj. Sjedinjene Države će nastaviti da obezbjeđuju sredstva i tehničku pomoć kako bi pomogle vladama na Balkanu da se suprotstave tim prijetnjama i štetnim akterima koji žele da oslabe institucije, podriju reforme i spriječe napredak regiona.