Podgorica, 25.07.2022. – U Crnoj Gori, na medije, medijske i produkcijske usluge 192 organa javnog sektora utrošilo je prošle godine 3.426.183 EUR, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije kazali su da su od štampanih medija iz javnih fondova najviše dobili Pobjeda, Vijesti i Dan, od televizija Radio Televizija Nikšić, Televizija Vijesti i Radio Televizija Crne Gore, a među radio stanicama Radio Tivat, Radio Kotor i Radio Antena M.
“Od portala i agencija, najviše sredstava, po različitim osnovama, dobili su Portal Analitika, portal Vijesti i informativno-agencijski portal Mina”, pokazali su podaci koje je CGO dobio za potrebe izvještaja o novčanim transakcijama iz javnog sektora za medijske i medijsko-produkcijske usluge “Jednake šanse za medije u Crnoj Gori – 2021”.
Koordinator za razvoj CGP-a Damir Nikočević, objasnio je da je istraživanje različitih oblika transfera novca iz javnih fondova ka medijima, medijskim agencijama i produkcijskim kućama i vezanim subjektima za pružanje različitih medijskih usluga, sprovedeno od 23. februara do 8. juna, a uključilo je 621 organ javnog sektora.
Nikočević je rekao da su podaci prikupljeni na osnovu odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i iz dostupnih dokumenata nadležnih organa, za period od 1. januara do 31. decembra prošle godine.
“Finansiranje medija iz javnih fondova solidno je uređeno kroz Zakon o medijima, čemu su doprinijeli i višegodišnji napori CGO-a koji od 2012. prati ove novčane tokove i ukazuje na posljedice urušavanja tržišta medija, a što je u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske kuće izvještavaju o aktivnostima vlasti”, naveo je Nikočević.
On je kazao da su najviše novca za medije i vezane usluge prošle godine opredijelile lokalne samouprave – 1.387.518,40 EUR, zatim javna preduzeća – 1.139.791,92 EUR, dok su najmanje za ove svrhe potrošili organi pravosuđa odnosno 3.646,94 EUR.
Nikočević je rekao da je od ministarstava, najviše novca opredijelilo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija – 374.823,29 EUR (dominantno kroz dva javna konkursa namijenjena medijima), a najmanje Ministarstvo unutrašnjih poslova 499,12 eura.
On je kazao da je interesantno da se Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, dok je na njegovom čelu bio Milojko Spajić, oglašavalo na Radio Televiziji Srbije, od 1. do 11. novembra prošle godine, izdvajajući za to 4.950,70 eura.
Nikočević je istakao da iz dostavljenih faktura i ugovora nije jasno zašto bi se to Ministarstvo oglašavalo na javnom servisu druge države.
On je istakao da je prošle godine od pojedinih organa javnog sektora uplaćivan novac neregistrovanim glasilima.
“Tako je javno preduzeće Rudnik uglja neregistovanom glasilu IN4S 5. oktobra 2021. uplatio 500 EUR jednokratne pomoći, a Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) od 1. novembra 2021. uplaćuje 600 EUR mjesečno bez PDV-a tom portalu za objavu banera”, objasnio je Nikočević,
Prema njegovim riječima, RTCG je imala planirane ukupne prihode od 17.786.900 EUR za prošlu godinu, od čega 13.821.900 EUR iz budžeta Crne Gore.
Nikočević je rekao da su ukupni rashodi projektovani na 17.781.900 EUR, od čega se na lična primanja projektovalo 9.197.000 eura ili 51.72 odsto.
“Slijede troškovi proizvodnje i emitovanja programa u više nego duplo manjem iznosu od 4.014.045 eura ili 24,29 odsto”, naveo je Nikočević.
On je kazao da je RTCG prošle godine planirala i prihode od marketinga od 1.320.000 EUR, što je manje nego 2020. za skoro 100 hiljada EUR, odnosno manje za oko 130 hiljada EUR nego 2019.
Nikočević je kazao da RTCG bilježi primjetan rast rashoda po odnosu ličnih primanja, a smanjenje ulaganja u troškove proizvodnje i emitovanja programa.
“To pospješuje kritike javnosti o prekomjernom broju zapošljenih u RTCG-u, ali i jednom dijelu zapošljenih koji ne dolazi na posao i duži vremenski period koristi bolovanja”, rekao je Nikočević.
On je naveo da finansijski izvještaj RTCG-a za prošlu godinu još nije javno dostupan, odnosno ne nalazi se na zvaničnoj web strani Javnog servisa, što, kako smatra, ukazuje na zabrinjavajuću netransparentost javnog emitera u koji država budžetski godišnje direktno ulaže blizu 14 milion eura.
Nikočević je kazai da su od štampanih medija prošle godine, najviše novca od organa javnog sektora, po različitim osnovama, dobili Pobjeda – 317.328,01 EUR, Vijesti – 157.689,81 EU0R, Dan – 121.852,81, Dnevne novine – 63.599,31 i Monitor – 25.389,97 eur.
Prema njegovim riječima, kod televizija najveći korisnik sredstava je RTV Nikšić – 688.271,75 EUR.
“Na drugom mjestu po prihodima je televizija Vijesti koja je iz javnih fondova, po različitim osnovama, prihodovala 75.281,76 EUR, slijedi RTCG sa 44.653,93 EUR, potom TV Boin 41.817,60 EUR, pa RTV Pljevlja sa 19.666,04 EUR”, naveo je Nikočević.
On je rekao da su među radio emiterima najveći korisnici javnih sredstava, bili Radio Tivat sa 210.060,50 EUR, Radio Kotor sa 180.959,99 EUR, potom radio Antena M sa 27.199,50 EUR, Radio Bar sa 3.645,25 EUR, te Radio Petnjica – Talas Bihora sa prihodovanih 3.440 EUR.
Nikočević je ukazao da je primjetan nejednak odnos lokalnih samouprava kad je riječ o transparentnosti uplata prema lokalnim javnim emiterima.
“Jedan dio lokalnih samouprava (Nikšić, Kotor i Tivat) je dostavio informacije o opredijeljenim sredstvim lokalnim javnim emiterima za redovno funkcionisanje, pa su te tri opštine dominirale u pregledu utroška za ove svrhe samo zato što ne postoje dostupni podaci za pojedine opštine koje, takođe, imaju velike troškove po ovom osnovu (npr. Podgorica, Herceg Novi, Budva, itd)”, kazao je Nikočević.
On je objasnio da su iz istog razloga visoko na listi i RTV Nikšić, kao i Radio Tivat i Radio Kotor.
Nikočević je kazao da portali imaju rastući udio u novčanim transakcijama organa javnog sektora, a u 2021.
“Najviše su sredstava, po različitim osnovama dobili: Portal Analitika – 38.758,26 EUR, potom Portal Vijesti – 27.810,42 EUR, informativni i servis portal agencija MINA – 23.378,67 EUR, slijedi portal MNE rukomet – 21.415 EUR, zatim portal CdM – 19.782 EUR”, istakao je Nikočević.
On je naveo da su od marketinških, medijskih agencija i produkcijskih kuća najviše sredstava iz javnih fondova dobili Direct Media DOO – 491.790,80 EUR, Arhimed – 69.779,20 EUR, Ninamedia Clipping – 47.242,55 EUR, Media biro – 37.965,35 EUR, Rabbit Records – 30.734,00 EUR i Represent Communications – 30.119,04 EUR.
“Dva najveća korisnika sredstava po osnovu medijskih i oglašivačkih usluga od strane pravnih i fizičkih lica koja su primila sredstava za pružanje ostalih usluga, a koje spadaju ni u jednu gore pomenutu kategoriju, bili su DMS Development – 46.738,02 EUR i agencija za istraživanje javnog mnjenja DeFacto Consultancy – 20.560,32 EUR”, rekao je Nikočević.
On je ukazao da podaci resornog Ministarstva, koje je krajem juna ove godine prvi put objavilo svoj izvještaj, shodno novoj zakonskoj obavezi, daju približne cifre.
Nikočević je kazao da se značajan dio podataka Ministarstva i CGO-a poklapa, a da se varijacije mogu pripisati različitom procentu odgovora od organa javnog sektora.
“Imajući u vidu da postoji zakonska norma koja propisuje obavezu organa javnog sektora da do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, na svojoj internet stranici, objave evidenciju o uplatama medijima po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga, CGO očekuje da Ministarstvo kulture i medija zauzme u ovom dijelu odlučniju poziciju”, istakao je Nikočević.
On je dodao da je neophodno uspostaviti i veći stepen discipline kod javnog sektora kad je riječ o izvještavanju o novčanim tokovima za potrebe medija i vezanih medijskih usluga.
“U više navrata je dodjela državne pomoći medijima otvorila dosta pitanja, pa je potrebno uspostaviti sistematizovan i javno dostupan pregled državne pomoći medijima, a u tom pravcu najviše mogu učiniti Ministarstvo kulture i medija, kao i Agencija za zaštitu konkurencije”, kazao je Nikočević.
CGO, kako je rekao, podržava inicijativu Direktorata za medije da organi javnog sektora ne bi smjeli da se oglašavaju na neregistrovanim/neevidentiranim medijima koji ne poštuju zakone države Crne Gore.
Nikočević je kazao da shodno tome, CGO očekuje brze zakonske izmjene u tom pravcu.
“Važno je naglasiti značajan napredak kada je riječ o poštovanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane organa javne uprave, uz napomenu da je to uključilo i veliki napor istraživačkog tima CGO-a kroz dodatna pozivanja, urgencije i žalbe”, naveo je Nikočević.
On je rekao da je od 621 organa javnog sektora kojima je upućen zahtjev za slobodan pristup informacijama, odgovore istraživačima CGO-a dostavilo 613 organa, odnosno 98.71 odsto.
Nikočević je kazao da se osam organa nalazi na «crnoj listi» netransparentnih koji su i pored brojnih urgencija i žalbi prekršili odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama su i nikada nisu odgovorili.
“To su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava prihoda i carina, Aerodromi Crne Gore, Plantaže, Vazduhoplovni savez Crne Gore, Džudo savez Crne Gore”, zaključio je Nikočević.
(Izvor: Agencija Mina)