Media Freedom Rapid Response: Alarmantno stanje medijskih sloboda u BiH

0
55
Source/Author: Media centar Sarajevo, Anida Sokol

Netransparentne izrade zakona za medije u BiH

Stanje slobode medija u Bosni i Hercegovini (BiH) je alarmanto, a zakonska rješenja bitna za rad medija se donose netransparentno i bez učešća javnosti, medija i stručnjaka.

Postoji više od desetak krivičnih istraga na osnovu kriminalizacije klevete u bh. entitetu Republika Srpska (RS) i osobe koje se bave pisanjem i javnim radom nisu izuzete od toga. Donošenje novog zakona o medijima RS se odvija u tajnosti i pitanje je da li je ovaj zakon uopće potreban, rečeno je juče na pres-konferenciji delegacije Media Freedom Rapid Response (MFRR) u Sarajevu.

Pres-konferencija je organizirana nakon četverodnevne posjete delegacije međunarodnih medijskih organizacija, a čiji je cilj bio da se procijeni trenutno stanje slobode medija u BiH i započne dijalog sa vlastima.

Predstavnici Međunarodnog instituta za štampu (IPI), Article 19 Europe, Evropske federacije novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT) i Evropskog centra sa slobodu štampe i medija (ECPMF), zajedno sa Udruženjem BH novinari, od 22. do 25. oktobra 2023., sastali su se sa predstavnicima vlasti, medija, nevladinog sektora, Evropske unije i OSCE-a u Sarajevu i Banjoj Luci.

Sastanke su održali, između ostalog, i sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenadom Stevandićem i zamjenicom ministra za ljudska prava i izbjeglice Duškom Jurišić.

Fokus sastanaka je bio na, kako je rečeno na pres-konferenciji, zabrinjavajućim zakonskim izmjenama, poput ponovne kriminalizacije klevete, nedavno usvojenog Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, te najavljenog zakona o medijima u RS. Delegacija je izrazila zabrinutost i za nova zakonska rješenja u Federaciji BiH i na državnom nivou koji se također izrađuju netransparentno bez konsultacija sa medijskom zajednicom i stručnjacima.

 

Krivične istrage na osnovu rekriminalizacije klevete

Pravna sigurnost novinara u BiH je ugrožena i rekriminalizacija klevete u RS je retrogradna i krši sve preporuke međunarodnih institucija koje rade na ljudskim pravima, rekao je direktor IPI-a Frane Maroević. Dodao je i da proces donošenja novog zakona o medijima u RS nije transparentan i inkluzivan.

“Ta tri zakonska rješenja se moraju gledati u kontekstu jednog paketa koji će zajedno ugroziti rad slobodnih novinara”, rekao je Maroević.

Predstavnici delegacije su također izrazili zabrinutost za Nacrt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo (KS), koji tretira pitanje “lažnih vijesti”, a koji je, kako je rekao Maroević, trenutno “zamrznut” ali nije povučen, kao i za nedavno doneseni Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji sadrži brojne izuzetke na pravo na slobodan pristup informacijama.

“Čuli smo da je u pripremi zakon o nevladinim organizacijama u Federaciji. Opet se vraćamo na pitanje da li će taj zakon pomoći ili ograničiti rad nevladinih organizacija. Priprema se i novi zakon i rješenja o javnim servisima na državnom nivou. Ono što bih ja naglasio, u svim slučajevima, je nedostatak značajnih transparentnih konsultacija sa novinarima i civilnim društvom. Nisu uključeni oni na koje se zakon odnosi”, zaključio je Maroević.

Predstavnik Article 19, pravni ekspert Maksym Popovych, rekao je da je rekriminalizacija klevete u RS veliki korak nazad za medijske slobode i za slobodu izražavanja. Dodao je da je legitimno da se zaštiti nečija reputacija ali da to treba da se radi putem drugih sredstava, kroz građansko pravo, te pravo na odgovor, ispravku i izvinjenje.

“Upoznati smo da su već sada u toku najmanje deset, možda 11 slučajeva krivičnih istraga na osnovu ovih izmjena i jedna je protiv jednog blogera, što govori o činjenici da iako postoji iznimka za novinarski rad, u stvari postoji veoma usko tumačenje šta čini novinara. Svi oni koji nisu ‘zvanično’ prepoznati kao novinari, podliježu ovim obavezama”, rekao je Popovych.

Ukoliko bude usvojen Zakona o posebnom registru i javnosti rada neproftinih organizacija, koji je u NSRS krajem septembra prošao prvo čitanje, njime će se, kako je rekao Popovych, značajno ograničiti rad nevladinih organizacija ali i medija jer dosta medijskih kuća su registrovane kao nevladine organizacije. Predstavnici delegacije MFRR-a su pozvali na hitno povlačenje ova dva zakonska rješenja.

Popovych je rekao da se na zakonu o medijima u RS tek radi ali da je taj proces u toku i da mu nedostaje  transparentnost, učešće i odlučivanje struke i onih na koje se zakon odnosi.

“Na kraju, veliko je pitanje da li je taj prijedlog zakona uopće potreban”, rekao je Popovych.

Neinkluzivni i netransparentni procesi donošenja zakona

Iako ove inicijative dolaze iz RS, predstavnici delegacije su svjesni da može doći do njihovog “prelijevanja” u Federaciju BiH, gdje je, kako navodi Popovych, situacija daleko od savršene.

“Postoji broj incijativa koje idu u sličnom pravcu. Jedna od njih je inicijativa u KS da se usvoji izmjena zakona o javnom redu kojim bi se praktično dalo policiji da odlučuje šta to predstavljaju lažne vijesti. Oni će moći odlučivati šta je istina i šta nije. To predstavlja ozbiljan napad na profesiju novinara”, dodao je Popovych.

Ove izmjene dovest će do cenzure ili autocenzure i pretjeranog opreza onih koji trebaju objaviti neku vijest, smatra Popovych.

“Zagovaramo povlačenje ovakvih prijedloga na svim nivoima. Također upoznati smo sa još jednim zakonskim propisom koji se odnosi na nevladine organizacije u Federaciji BiH. Proces izrade ovog zakona se odvija na jedan netransparentan i neinkluzivan način. Pozivamo da se proces učini transparentnim i inkluzivnim i da se radi na inicijativama koji potiču od samih novinara”, smatra predstavnik Article 19.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Saver je naglasila da se uticaji kriminalizacije klevete već osjete u RS ali i da dio novinara uopće ne zna da se radi na novim zakonskim rješenjima, iako, kako kaže, za zakon o medijima u RS već postoji radna grupa. Novinari u tom entitetu se boje da će morati zatvoriti svoje kancelarije i naći drugi posao, dodala je ona.

“Oni su sada u situaciji gdje se sugovornici boje dati izjavu za njihov medij. Oni gube pravo na sadržaj, gube sugovornike, gube ono osnovno u svom poslu zbog pritisaka, zbog prijetnji koji ne doživljaju samo oni nego i oni koji s njima sarađuju”, rekla je Sever.

Na pres-konferenciji i tokom sastanaka delegacija MFRR-a je govorila i o fizičkoj sigurnosti novinara u BiH, učestalim napadima na novinare koji se ne istražuju i ne procesuiraju, prijetnjama koje dolaze od političara, o problemu nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije i finansijskoj nestabilnosti javnog RTV sistema.

Posjeta je, kako je ranije pisala Evropska federacija novinara, najavljena nakon nepunih godinu otkako je Evropska unija (EU) odlučila da BiH dodijeli status kandidata. Zahvaljujući kandidatskom statusu koji je dodijeljen 15. decembra 2022. godine, organizacija MFRR dobila je mogućnost da uključi BiH u svoje aktivnosti kroz praćenje, projektne podrške i zagovarački rad u oblasti medijskih sloboda i sigurnosti novinara. Na konferenciji je najavljeno da će delegacija objaviti zaključke i preporuke koje će poslati svim međunarodnim institucijama i vlastima u BiH.