Napadači na novinare često budu oslobođeni

PODGORICA, 14.05.2022. – Tokom 22 godine novinarskog staža novinarka Ivana Komnenić bila je dva puta meta verbalnih napada. Bogato radno iskustvo naučilo ju je kako da se izbori sa mnogim poslovnim preprekama, da kao dopisnica iz Kotora izvještava o dešavanjima iz različitih oblasti, i da obavljajući svoje novinarske obaveze ostane profesionalna i pribrana u svim nezgodnim situacijama. Sve to u svijetu novinarstva, u Crnoj Gori, na žalost, vrlo često nije od presudnog značaja.

Naročito ne godinama za nama kada se broj napada na novinare povećava, baš kao i nekažnjivost počinilaca napada, budući da gotovo uvijek na kraju “operativne obrade podataka”, istražitelji zaključe da se ne radi o krivičnom, već o prekršajnom djelu ili čak da krivičnog niti prekršajnog djela uopšte nije ni bilo.

U prethodne dvije godine, 2021. i 2020.godini, zabilježena su 44 napada na novinare, od kojih se 18 odnosi na napade na novinarke i novinarske ekipe čiji su dio bile i novinarke.

Tokom 2020. godine registrovano je 17 napada/ incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori, od kojih najveći broj pripada kategoriji fizičkih napada na novinare. Registrovan je značajan broj incidenata putem društvenih mreža. U svim slučajevima kada su novinari/ke prijavljivali prijetnje ili napade od strane fizičkih lica, reakcije policije su bile relativno efikasne, dok su tužioci uglavnom klasifikovali te incidente kao prekršaje, tj. nisu bile utvrđivane osnove za krivično gonjenje po službenoj dužnosti.

Od ukupno 17 slučajeva napada tokom 2020.godine, u 7 slučajeva meta su bile novinarke.

Jedna od 7 novinarki na koje je napad zabilježen tokom 2020.godine bila je i naša sagovornica, Ivana, koja razgovor počinje podsjećanjem da je tokom dvodecenijske karijere dva puta bila meta napada.

Motivi napada u njenom slučaju bili su upravo poslovne prirode, odnosno zbog novinarskog posla kojim se Ivana bavi. Istraga je pokazala da je isključena svaka mogućnost da je počinilac imao lični motiv, o čemu se posebno mora voditi računa kada je riječ o djelima počinjenim nad novinarkama.

-Oba verbalna napada bila su tokom mog angažmana u dnevnim novinama „ Pobjeda“. Prethodno sam bila zaposlena u „ Vijestima“, a potom u „ Dnevnim novinama“ i tokom rada u ovim medijima nijesam imala bilo kakav vid napada. U oba slučaja verbalni napad je uslijedio samo zbog činjenice da sam novinarka “Pobjede”, znači nije bilo konkretnog povoda i razloga u kontekstu objavljenog teksta ili pisanja o nekome ili nečemu- ističe Komnenić.

Prvi napad na nju, prisjeća se Ivana, dogodio se tokom obavljanja radnog zadatka ispred Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru.

–Verbalni napad se dogodio od strane učesnika na javnom mjestu u prisustvu brojnih građana, kao i pripadnika policije koji su obezbjeđivali pomenuti događaj. Taj slučaj je okončan pred Sudom za prekršaje, i to novčanom kaznom za počinioca – pojašnjava  Komnenić.

U drugom slučaju verbalni napad se dešavao u kontinuitetu, prisjeća se novinarka koja je 11.02.2020. godine prijavila je Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je putem “Facebook” profila primila više poruka uvredljive sadržine. U dopuni prijave navela i da je u svojoj blizni više puta primijetila NN muško lice sa kapuljačom što je kod nje izazvalo osjećaj nesigurnosti.

Policija je identifikovala konkretnu osobu, čiji su inicijali I. T., i podnijela krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je na štetu novinarke učinjeno krivično djelo- proganjanje (član 168a Krivičnog zakonika Crne Gore).

–Nakon što je policija otkrila ko stoji iza lažnog profila i procesuirala lice stavljajući mu na teret krivično djelo proganjanje, Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odbacilo je krivičnu prijavu uz obrazloženje da nema dokaza– ne krije svoje čuđenje novinarka Komnenić.

Ovaj podatak zaista izaziva čuđenje, naročito zbog činjenice da se postupajući tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, kom je slučaj i prijavljen, izjasnio da se u sadržaju poruka uvredljive sasdržine koje je Ivana dobijala stiču obilježja krivičnog djela proganjanje(član 168a Krivičnog zakonika Crne Gore). Spisi predmeta su, kako nam je odgovoreno iz kotorskog tužilaštva, ustupljeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, kao mjesno nadležnom tužilaštvu. Pljevaljsko tužilaštvo, međutim,  donosi odluku o – odbacivanju krivične prijave.

Tužioci Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima dakle, zaključili su da mjesta za optužbu nije bilo.

–Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima povodom krivične prijave podnijete protiv lica I.T. zbog krivičnog djela proganjanje na štetu I.K., koja prijava je ovom tužilaštvu dostavljena na postupanje kao mjesno nadležnom, dana 1.09.2020. godine donijelo Rješenje o odbacivanju krivične prijave zbog nepostojanja osnovane sumnje da je osumnjičeni izvršio prijavljeno krivično djelo niti drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – piše u odgovoru pljevaljskog tužilaštva na pitanja koja smo im uputili povodom ovog slučaja.

Komnenić ističe da je u njenom slučaju policija je bila ta koja je odradila svoj dio posla profesionalno, dok tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla. Ističe da su očigledna selektivna postupanja nadležnih organa.

-Osim toga, primijetila sam selektivno postupanje i odlučivanje osnovnih državnih tužilaštava, što potvrđuje primjer da upravo u danu kada pišem odgovore na Vaša pitanja, dobijam informaciju o slučaju novinarke RTCG za isto krivično djelo proganjanje putem društvene mreže. Okrivljeni je uhapšen, dok je recimo u mom slučaju krivična prijava odbačena – navodi Komnenić.

Različita postupanja nadležnih organa smatra Ivana pokazatelj su da je neophodno zakonski regulisati djela ove vrste kako bi tužilaštva postupala jednako u svim slučajevima.

Ohrabruje, međutim, činjenica da je vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke u prvim danima svog mandata posebnu pažnju posvetila upravo predmetima koji se odnose na napade na novinare i imovinu medija. Rukovodiocima svih državnih tužilaštava ona je uputila dopis kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima napada na novinare i da Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljaju mjesečne izvještaje o postupanju.

Ohrabruje i to što bi uprkos napadima i neprijatnim iskustvima Ivana ambijent u kojem rade novinari i novinarke u Crnoj Gori definiše kao solidan i da na pitanje da li novinarke mogu slobodno da se bave svojim poslom odgovara potvrdno.

-Smatram da mogu slobodno da se bave svojim poslom, da nemaju nikakvih prepreka, smetnji. Želim da naglasim, da s obzirom da živim i radim u Kotoru, gradu koji je poznat po dva suprostavljena kriminalna klana, “ kavački “ i “ škaljarski”, o kojima sam pisala, da nikada nijesam imala nikakav problem sa njima, dok sa druge strane bila sam meta verbalnih napada, od strane lica koja nemaju dodirnih tačaka sa mojim poslom, niti sa onim što objavljujem, već je motiv napada bio isključivo zbog medija za koji radim ili mog javno iznijetog stava o aktuelnim političkim i društvenim prilikama – ističe Komnenić.

Činjenica da nije mali broj novinarki koje su doživjele neku vrstu napada, ali su odbile da ih prijave nadležnim organima, novinarku Pobjede ne čudi, pogotovo kada ima u vidu način na koji je okončan njen slučaj.

-Vjerovatno, upravo zbog slučajeva koje sam navela, da prijavljeni slučajevi nadležnim državnim organima, na kraju neće dobiti sudski epilog i da počinilac neće biti adekvatno kažnjen – smatra Komnenić.

Od 17 slučajeva napada na novinare tokom 2020.godine, njih 13 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo pet slučajeva. Donijete su tri osuđujuće presude, a kazne se kreću u rada u javnom interesu u trajanju od 100 časova, preko uslovne osude kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci (s tim što se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od dvije godine ne izvrši novo krivično djelo) pa do kazne zatvora u trajanju od 2 mjeseca. Iste godine pokrenuta su tri prekršajna postupka.

Svetlana Đokić

Ivona Đokić

Ovaj tekst je dio projekta “Stop nasilju nad novinarkama” koji se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost NVU “Interakcija” i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Projekat “Stop nasilju nad novinarkama” podržan je u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.