Novinari kao mete napada: Tužilaštvo KS prepoznalo značaj jačanja zaštite novinara

0
246

Pišu: Sabina Sarajlija i Darko Martinčević

Slučajevi kršenja medijskih sloboda i napada na novinare se ispoljavaju kroz različite vidove, a jedan od sve prisutnijih je nasilje prema novinarima u javnom, medijskom i online prostoru. Brojni međunarodni dokumenti, preporuke i smjernice, te sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava novinare označava kao „javne pse čuvare“, te nameće obavezu organima gonjenja da zaštiti medijskih aktera posvete dodatnu pažnju, kako bi se omogućilo da bez straha doprinose javnim raspravama.

Članom 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovana je sloboda izražavanja uključujući i mogućnost pristupa informacijama, pravo na javnu nadzornu ulogu novinara i ostalih medijskih aktera, te na otvorenu i energičnu javnu raspravu, što je sve od suštinske važnosti u jednom demokratskom društvu. Međunarodna zajednica je više puta navela potrebu za efektivnim sprovođenjem postojećih međunarodnih i regionalnih standarda i boljom usklađenosti sa postojećim mehanizmima i inicijativama praćenja. Tako Preporuka CM/Rec(2016)4 Komiteta ministara Vijeća Europe o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i ostalih medijskih aktera propisuje čitav niz mjera koje se odnose na krivično gonjenje, odnosno obavezu države da provede djelotvornu istragu ubistava, napada i zlostavljanja novinara. Traži se da vlasti preduzmu sve razumne korake i prikupe sve dokaze o datom incidentu, da se utvrde činjenice, identifikuju počinioci i na kraju, ako je primjereno, kazne odgovorni. Preporuka je i da istrage treba da sprovode specijalizovane, u tu svrhu uspostavljene jedinice odgovarajućih državnih organa vlasti čiji su zaposleni pohađali odgovarajuću obuku iz međunarodnih normi i zaštita ljudskih prava.

U posljednje četiri godine Kantonalno tužilaštvo Sarajevo je podiglo četiri optužnice zbog prijetnji novinarima, od kojih su dva predmeta okončana osuđujućim presudama, jedan je okončan oslobađajućom presudom, dok je jedno suđenje u toku.[1] U najmanje dva predmeta u kojim su novinari oštećeni donesena je naredba o obustavi istrage jer nije bilo dovoljno dokaza za podizanje optužnice, te je u jednom od njih slučaj upućen na procesuiranje po prekršajnoj odgovornosti. Dakle, nije bilo prijavljenih krivičnih djelo ubistva, nanošenja teških tjelesnih povreda, već se uglavnom radilo o prijetnjama tj. krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti i krivičnom djelu nasilničko ponašanje, te postoji određeni broj predmeta u vezi sa računarskim napadima, čije je istraživanje kompleksnije zbog načina pribavljanja dokaza.

Što se tiče samog dokazivanja, u praksi najčešćeg krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, važno je napomenuti da ono postoji kada počinilac ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje građana, te je za ovo krivično djelo propisana kazna zatvora do šest mjeseci. Kako je prijetnja ključna za postojanje navedenog krivičnog djela, postavlja se pitanje šta je u stvari prijetnja? Obzirom da konkretan odgovor nije dat u Krivičnom zakonu, sud se u svojoj praksi koristi najprihvatljivijom definicijom iz pravne teorije, da je prijetnja stavljanje u izgled nanošenja nekog zla. Najčešće se prijetnja upućuje riječima, uzimanjem u ruke nekog predmeta podobnog da se njime nanesu povrede (oružje ili neka alatka npr.) i sl. Zlo koje se stavlja u izgled može biti različito. Kod djela ugrožavanje sigurnosti riječ je o prijetnji napadom (fizičkim) na život ili tijelo nekog lica što znači da su u smislu zaštićenog dobra navedeni samo život i tijelo.  Kako se kod krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ radi o ugrožavanju sigurnosti, odnosno mira i spokojstva nekog lica, znači da prijetnja mora da bude takva da kog lica kome je upućena može da izazove takve posljedice, odnosno osjećaj ugroženosti, strah i uznemirenje, što znači da takva prijetnja mora da bude ozbiljna i ostvariva.

 Kako se ozbiljnost prijetnje ne može mjeriti nekim objektivnim kriterijumom, sud u svakom konkretnom slučaju ozbiljnost prijetnje procjenjuje kroz dati slučaj s obzirom na lice kojem se prijeti, lice koje prijetnju upućuje i sve druge okolnosti slučaja, pri tom mogućnost da se prijetnja sprovede u djelo, tj. njenu ostvarivost cijeneći itekako bitnom i suštinskom za nastanak posljedice inkriminacije. Ukoliko u ponašanju optuženog, odnosno riječima upućenim oštećenom nedostaje element ozbiljnosti to navedeno ponašanje optuženog po ocjeni suda izraženoj u jednoj od presuda, isključuje kao krivično djelo, te ostavlja u domenu eventualne prekršajne odgovornosti iz oblasti protiv javnog reda i mira.

Kod ovakvog krivičnopravnog okvira, uvažavajući značaj zaštite novinara i novinarki, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je odlučilo da proaktivno djeluje, te je preduzelo nekoliko konkretnih organizacionih mjera.

Nakon konsultacija sa glavnim učesnicima u lancu zaštite novinara i medijskih sloboda, i to Udruženjem novinara BiH, Misijom OSCE, insitucijom Ombudsmena BiH, te predstavnicima policijskih agencija, donesena je odluka o vođenju unaprijeđenih evidencija o predmetima napada na novinare, kako bi se nad njima uspostavio poseban nadzor od Ureda glavnog tužioca i imali ažurni podaci o takvim slučajevima.

Nadalje, određen je kantonalni tužilac koji je kontakt osoba ispred Tužilaštva za komunikaciju i koordinaciju sa novinarskim udruženjima, te agencijama za provođenje zakona koje rade na otkrivanju i gonjenju počinilaca krivičnih djela učinjenih na štetu lica koja obavljaju poslove   od   javnog   značaja   u   oblasti   informisanja. Imenovani tužilac će prolaziti i kroz dodatnu edukaciju u oblasti zaštite ljudskih prava, što će svakako doprinijeti većem stepenu institucionalne senzibiliziranosti i stvaranju profesionalnog okruženja, dodatno motiviranog za unapređenje rada po međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Na koncu, opredijelili smo se strateški za djelotvornu i efikasnu krivičnopravnu zaštitu novinara i ostalih medijskih aktera, te generalno svih osoba koje doprinose javnoj debati, tako što smo odredili da se prijave za krivična djela nad ovom kategorijom oštećenih lica smatraju prioritetnim, te da Ured glavnog tužioca vrši nadzor nad efikasnim i zakonitim postupanjem tužilaca u tim predmetima.

S obzirom na sve specifičnosti institucije Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, koje se ogledaju u broju i kompleksnosti predmeta zbog naše mjesne i stvarne nadležnosti, te preporuke da se u ovim predmetima rasvijetli uloga podstrekača, organizatora, huškača, pomagača posebno kad napade čine javni dužnosnici, smatramo da su ove aktivnosti razumne mjere u pravcu jačanja naših kapaciteta i da su već pokazale određeni efekat u praksi. Naime, smatramo da ove mjere mogu preventivno odvraćajuće djelovati da takvih napada bude što manje, a da će tek u budućnosti doprinijeti boljim rezultatima u procesuiranju krivičnih djela u kojim su novinari oštećeni, dok ćemo kroz žalbe pokušati uticati i na pooštravanje kaznene politike.

Nalazimo da postoji još prostora za unapređenje zaštite novinara i da tužilaštvo može doprinijeti i u javnim raspravama vezano za eventualne izmjene ili dopune krivičnog zakonodavstva koje bi tretirale status novinara u pravcu njihove jače zaštite, bilo kroz dodatno regulisanje njhovog svojstva ili kroz propisivanje novih krivičnih djela ili izmjenu bića postojećih krivičnih djela kako bi se olakšalo dokazivanja onih obilježja krivičnih djela koja su se u praksi pokazala kao razlog za obustavljanje istrage odnosno donošenja oslobađajućih presuda (prije svega dokazivanje ozbiljnosti prijetnje).

Uvjereni smo da će kroz provođenje međunarodnih standarda zaštite novinara, te jaču saradnju svih aktera, novinarstvo napredovati i jačati svoju ulogu u demokratskom društvu, dok će Tužilaštvo jačati svoje resurse u pravcu dodatne specijalizacije tužilaca, te doprinijeti transparentnosti i jačanju vladavine prava.

(Autori su tužioci Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Tekst je objavljen u 80. izdanju biltena E-novinar)

[1] 1. Krivični predmet broj T09 0 KT 0126718 18 (napad na fotoreportera Klixa K.S. i M.B. i TV Al Jazeere od 26.7.2018), optužnica potvrđena 14.12.2018.). Dana 18.11.2019. godine Općinski sud u Sarajevu je donio Presudu broj 65 0 K 717350 19 K, kojom su optuženi E.H. i S.L. oglašeni krivim za krivično djelo Nasilničko ponašanje iz člana 362. stav 2. u vezi stava 1. KZ F BiH, sve u vezi sa članom 31. istog Zakona, te je istim izrečena kazna zatvora u  trajanju od  po 6 (šest) mjeseci i istovremeno određeno da  se ova kazna  neće  izvršiti ukoliko optuženi u roku  od  2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti  presude ne učine novo krivično djelo. Presuda je pravosnažna dana 24.07.2020. godine.

  1. Krivični predmet broj T09 0 KT 0149501 19 (prijetnje uredniku portala „Radio Sarajevo“ S.A. od 27.09.2019.godine, optužnica podignuta u decembru 2021.godine). Dana 20.06.2022. godine, Općinski sud u Sarajevu je donio presudu broj 65 0 K 790236 22 K, kojom su optuženi B.A. i Š.A. oglašeni krivim za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti iz člana 183. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 31. istog Zakona, te je istim izrečena kazna zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ako optuženi u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude ne počine novo krivično djelo. Presuda je pravosnažna dana 09.08.2022. godine
  2. Krivični predmet broj T09 0 KT 0168501 21 (prijetnje novinaru S.H. od 28. maja 2021., optužnica iz novembra 2021. godine). Optuženi je A.H., zbog krivičnog djela Ugrožavanje sigurnosti. Predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa
  3. Krivični predmet broj T09 0 KT 0116673 17 (prijetnje novinaru A.A. “Žurnal” od 29.08.2017. godine, optužnica od 30.04.2018. godine). Dana 08.03.2019. godine Općinski sud u Sarajevu je donio Presudu broj 65 0 K 665939 18 K 2, kojom je optuženi N.Dž., oslobođen optužbe za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti iz člana 183. stav 1. KZ F BiH. Kantonalni sud u Sarajevu je dana 26.12.2019. godine donio Presudu broj 65 0 K 665939 19 Kž, kojim je odbijena kao neosnovana žalba Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, te je presuda postala pravosnažna sa danom 26.12.2019. godine.