O rodnoj diskriminaciji i seksualnom nasilju unutar medija u BiH se ne govori

0
94
Source/Author: Media centar/Selma Fukelj
Source/Photo: Media centar Sarajevo
Predstavljeni prvi rezultati istraživanja o položaju i sigurnosti novinarki u BiH Udruženja BH novinari.
Prvi rezultati istraživanja Udruženja BH novinari o položaju i sigurnosti novinarki i drugih uposlenica u medijima u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljeni su danas u Sarajevu. Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja statusa novinarki i drugih uposlenica u redakcijama, mogućnosti njihovog napredovanja, odnosa moći i odlučivanja, kao i postojanja diskriminacije i/ili nasilja, stereotipa i predrasuda na rodnoj osnovi.

Anketa je provedena na uzorku od 174 novinarke i novinara u medijskim kućama na teritoriji cijele BiH, a predstavljeni rezultati su zaključni sa 1. aprilom. Na upitnik, koji je dostupan online i otvoren do kraja jula, odgovorilo je 70 posto žena i 30 posto muškaraca.

Ispitivanje je pokazalo da veći procent osoba koje su odgovorila na upitnik imaju primanja ispod 1.000 KM od onih koji imaju od 2.000 do 3.000 KM. Tatjana Žarković, sa Filozofskog fakulteta Sarajevo, koja je radila metodologiju istraživanja, je navela da je svega dva posto onih koji imaju platu višu od 3.000 KM. Takođe, porast godina radnog iskustva unutar medija ne znači da će primanja rasti.

Ispitanice se češće slažu sa tvrdnjom da postoji diskriminacija i nefer postupanje na rodnoj osnovi u vezi sa raspodjelom rada i poslovnih zadataka, dok su ispitanici bili skloniji odgovorima kojima izražavaju blago slaganje ili blago neslaganje.

Najveće slaganje ispitanika i ispitanica je bilo kod tvrdnje da nema značajne državne odgovornosti i budžetskih izdvajanja za sigurnost novinara i novinarki. Čak 61 posto ispitanika smatra da su žene prisutne i vidljive u informativnim sadržajima, dok 54 posto ispitanica govori da žene nisu u dovoljnoj mjeri vidljive i prisutne u informativnim sadržajima. Anketa je pokazala da je seksualno nasilje na radnom mjestu doživjelo deset posto ispitanica u odnosu na četiri posto ispitanika.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, kazala je da novinari i novinarke trebaju imati više hrabrosti govoriti o vrstama nasilja koje doživljavaju unutar svojih kuća.
„Imamo jasne statistike o tome koliko je bilo napada izvan redakcija, na radnom zadataku, ali jako teško dolazimo do podataka šta se događa u medijskim kućama, na koji način se štite radna prava, socijalna prava, dignitet, unutar samih medijskih kuća“, dodala je.

Istraživanje je, kaže, pokazalo da je u medijskim kućama prisutna diskriminacija na rodnoj osnovi i seksualno nasilje. Diskriminacijom i seksualnim nasiljem unutar medijskih kuća medijska zajednica se nije ozbiljno bavila do sada, rekla je Rudić.

Jasminka Džumhur, iz institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, izjavila je da rodnu jednakost u medijima ne možemo posmatrati izolirano od generalnog položaja žena u društvu.

„Uzmite samo političku scenu, to nisu samo zakonodavna tijela. Ako nemamo dobru strukturu u partijama, rodnu jednakost u tijelima, u partijskim tijelima, onda je to refleksija na sve ostale sfere društva gdje su mediji samo jedan segment javnog života“, rekla je Džumhur.

Tokom 2023. u bazi podataka Linije za pomoć novinara (FHML) evidentirano je 35 slučajeva u kojima su žrtve bile novinarke, a nijedan od napadača nije sankcionisan.

Neke od preporuke koje su nastale na osnovu prvih rezultata istraživanja su da se podigne svijest o rodnim razlikama i diskriminaciji u medijima, te da pravilnici za sigurnost i zaštitu u medijima moraju biti jasni i dostupni svima. Naglašena je važnost veće saradnje i podrške državnih institucija, a potrebno je raditi i rodne analize uredničkih politika.

Nakon prvog dijela istraživanja, Udruženje BH novinari će pored online ispitivanja raditi i dubinske intervjue sa novinarima i novinarkama, održat će se šest edukativnih seminara, a finalni rezultati istraživanja će biti predstavljeni u septembru.

Istraživanje je dio projekta BH novinara na temu osnaživanja, edukacije i zaštite novinarki od uznemiravanja, diskriminacije na radnom mjestu i rodno uvjetovanog nasilja pod nazivom „Novinarska klinika protiv nasilja, diskriminacije i rodnog nasilja“. Projekt je finansiran grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.