Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020.

    0
    67

    Tokom 2020. godine registrirano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini, među kojima i 3 fizička napada6 prijetnji smrću te 7 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama. Linija za pomoć novinarima (FMHL), koja djeluje u okviru Udruženja/Udruge BH novinari, prošle godine je zabilježila 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i ugrožavanje radnih prava novinara, mobing, tužbe za klevetu i kršenje prava na slobodan pristup informacijama, navodi se u izvještaju „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020.“, proizvedenom u okviru Regionalne platforme Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara (www.safejournalists.net) i uz podršku Evropske unije.

    Prošlogodišnje istraživanje o medijskim slobodama koje su BH novinari radili u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert pokazalo je da više od 70% građana BiH smatra da sloboda medija u državi uopće nije ili je djelimično prisutna, a više od polovine građana naveli su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH. Loš ekonomski položaj novinare čini podložnim političkim utjecajima i ne motivira ih na profesionalan pristup poslu. Mnogi imaju ispotprosječne plaće i neredovna primanja, ne uplaćuju im se redovno doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, a s poslodavcima potpisuju ugovore na mjesečnom nivou ili na neznatno duži rok. Sve to stvara osjećaj stalne ekonomske nesigurnosti i brigu za egzistenciju, a u mnogim redakcijama direktno vodi do (auto)cenzure, selektivne objave informacija i različitih vrsta pritisaka i mobinga.

    Tokom 2020. najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, govora mržnje i online nasilja. U najvećem broju ovakvih slučajeva napadači ne budu kažnjeni. Pasivnost institucija, prije svih tužilaštava i sudova, otvara prostor za nove napade i ohrabruje one koji smatraju da mogu vršiti nasilje bez kazne.

    Prema registru Linije za pomoć novinarima, polovinom prošle godine bilo je aktivno 289 tužbi za klevetu protiv novinara i medija.