„Revolucionarni“ medijski zakoni predstavnicima profesije još uvek nepoznati: „Znamo za šta smo se borili, ali ne i za šta smo se izborili“

0
67
Source/Author: Insajder

Po završetku javne rasprave o nacrtima novih medijskih zakona, premijerka Ana Brnabić saopštila je da je postignut kompromis oko najvažnijih pitanja koja se tiču njihove implementacije – Saveta za štampu i izbora za članove Regulatornog tela za elektronske medije (REM), uz ocenu da su zakoni „revolucionarni“. Ipak, izvršna direktorka Asocijacije medija i članica Radne grupe Izabela Branković kaže za Insajder da još uvek nisu imali uvid u finalni tekst, te da stoga ne znaju šta su predstavnici Vlade uvažili i usvojili od brojnih zahteva i predloga eksperata.

U saopštenju Vlade Srbije navodi se očekivanje da će Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima biti usvojeni do kraja oktobra.

Neki od predloga su, sudeći po saopštenju Vlade Srbije, naizgled prihvaćeni. Tako je premijerka, kako je navedeno u saopštenju, istakla da će „Savet za štampu biti samoregulatorno telo nadležno za sve medije i da se prvi put nalazi u legislativnom okviru“.

Međutim, odgovor na pitanje da li se odluke Saveta za štampu o kršenju Kodeksa uzimaju u obzir prilikom dodele novca na konkursima podjednako za sve medije i kako izgleda nadležnost Saveta, do poslednjeg sastanka bio je predstavljen u „dva modela“.

„Što se tiče nadležnosti Saveta za štampu, u članu 24 Nacrta zakona o javnom informisanju, koji ovu oblast reguliše, bila su nam predstavljena dva modela. Prvi je bio identičan predlogu Radne grupe, dok je u drugom postojao dodatak o tome da će detalji biti uređeni nаknadno, pravilnikom. Mi smo bili jednoglasni da je prvi model ono što treba da se nađe u zakonu, što je i bio jasan stav Radne grupe od samog početka“, rekla je Branković za Insajder.

Konkretno, objašnjava ona, potrebno je pribavljanje podataka od nadležnih tela da u godini koja prethodi konkursu, aplikantu nije izrečena mera od strane REM-a u slučaju elektronskih medija ili da nije donet akt samoregulatornog tela Saveta za štampu – za štampane i onlajn medije, a kojima je utvrđeno da je konkretni medij prekršio zakonske odredbe, odnosno standarde profesionalne etike.

Dodaje da, ukoliko je izrečena mera, uzima se u obzir težina povrede i broj izrečenih mera, kao i ponašanje nakon izrečene mere, što se takođe dokazuje na osnovu podataka nadležnog regulatornog, odnosno samoregulatornog tela.

„Znam da ovo zvuči birokratski, ali pravnim jezikom upravo to treba da obezbedi i garantuje poštovanje profesionalnih standard i novinarske etike“, ističe Branković.

Kada je reč o depolitizaciji REM-a, ona nalazi svoje mesto u nacrtu zakona, ali ne na način na koji je Radna grupa to zatražila.

„Na sastanku smo saznali da su u predlogu novog zakonu promenjeni ovlašćeni predlagači za članove Saveta REM-a, što oni smatraju da bi doprinelo njegovoj depolitizaciji. To se odnosi na Poverenica za rodnu ravnopravnost i Zaštitnika građana. Ovo nije u skladu sa našim predlogom, mi mislimo da taj deo treba urediti drugačije, ali sačekajmo prvo zvaničan predlog“, rekla je Branković.

Dodaje da su se „svaki put, pa i na jučerašnjm sastanku, pozivali na protivustavnost predloga o raspuštanju sadašnjeg saziva Saveta REM-a.

„Ostali su pri stavu da jedino poslanici u Skupštini, mogu da pokrenu inicijativu za raspuštanje članstva REM-a“, objasnila je Branković.

Još jedna tačka, koja je zabrinjavala članove radne grupe bila je to što je prethodno diskutovana verzija Predloga zakona mogla da omogući da javna preduzeća i lokalne samouprave osnivaju medije, sada naime je precizirana.

„Dobili smo uveravanja da je ovaj član sada jasnije definisan, i da se odnosi isključivo na kompaniju Telekom Srbija“, objasnila je Branković.

Predstavnici medija zakon u formi zvaničnog predloga nisu još videli, ističe sagovornica Insajdera.

„Znamo za šta smo se borili, ali ne znamo za šta smo se izborili. Šta god i kako god zakon izgledao, mi nećemo odustati, tim pre što smo svesni da najteža borba tek predstoji: sprovođenje zakona, dakle njegova primena.  Kakvog zakona, e to ćemo videti, nažalost, tek u danu glasanja“, zaključila je Izabela Branković.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu istakao je značaj „inkluzivnosti i transparentnosti u izradi medijske regulative“, dok je šef Odeljenja za medije i informisanje Delegacije EU u Srbiji Manuel Munteanu ocenio da je Medijska strategija „kvalitetan dokument i naglasio važnost da dva predloga zakona odražavaju njen duh“, saopštila je Vlada Srbije.

Izvor: Insajder