Vijeće za elektroničke medije (VEM) potvrdilo je da je na poziv svim tijelima državne uprave, javnim ustanovama i pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu da izvijeste o oglašavanju u programima lokalnih medija u 2021. dobilo samo 24 izvješća od petstotinjak obveznika, donosi Hina.
VEM je početkom ožujka pozvao ta tijela javne vlasti da, sukladno Zakonu o elektroničkim medijima (ZEM), do 31. ožujka izvijeste o objavljenom oglašavanju u programima lokalnih televizija, radija i elektroničkih publikacija tijekom prošle godine.
”Javne ustanove i pravne osobe dužne su do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju u protekloj godini i objaviti podatke o oglašavanju na svojim mrežnim stranicama”, isticalo se u pozivu. VEM je uz to objavio i popis nakladnika u koji je uključeno oko 150 hrvatskih lokalnih radija i 20 lokalnih televizija te obrazac koji odgovorne osobe u državnoj upravi ili javnim ustanovama trebaju ispuniti s detaljnim informacijama o javnom novcu utrošenom na oglašavanje.
No, odaziv tijela javne uprave i njihovih odgovornih osoba bio je, kako ističe taj nezavisni medijski regulator, ”relativno malen” što je, kako Hina saznaje, bilo i potvrđeno na prošlotjednoj sjednici VEM-a.
”Agencija za elektroničke medije zaprimila je do 31. ožujka ukupno 24 izvještaja, a jedan je izvještaj pristigao nakon tog roka. Spomenuta odredba Zakona o elektroničkim medijima odnosi se na ukupno oko petstotinjak obveznika. S obzirom na to da je ove godine pristigao relativno malen broj izvještaja, VEM je usvojio zaključak da se, bez obzira na činjenicu da je rok za dostavu izvještaja istekao, svim obveznicima prema članku 38. ZEM-a uputi dopis u kojem će se pozvati na dostavu izvještaja’’, stoji u odgovoru Hini.
Velik dio obrazaca nepotpun i neprecizan
Od dvadesetak institucija koje su predale zakonom propisani izvještaj veliki broj obrazaca koje su ispunile njihove odgovorne osobe bio je nepotpun ili neprecizan. U obrascima su, primjerice, isticalo oglašavanje samo nekoliko medija, a neka su izvještaju navele i plaćeno oglašavanje ”programa” marketinških i, u jednom slučaju, čak i turističke agencije.
No, vrijedno je istaknuti da su izvještaj predale, primjerice – Fina, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Od velikih javnih poduzeća izvještaje su, s brojnim naknadnim primjedbama regulatora, predali Croatia airlines, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste i Hrvatska lutrija. Zakonsku odredbu su, između ostalih, ispoštovali i javne ustanove – Memorijalni centar domovinskog rata Vukovar, nacionalni parkovi Paklenica, Risnjak, Krka te Državni arhiv u Pazinu te, što je posebno važno istaknuti, samo jedna jedinica lokalne samouprave – Grad Ploče.
S druge strane, očekivani izvještaji nisu stigli od ”odgovornih osoba” niti jednog od najvećih hrvatskih gradova – Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka niti jedne općine ili županije kao ni velikog broja najvećih oglašivača – javnih poduzeća koji na oglašavanje u medijima troše milijune – primjerice HEP-a.
Katastrofalni odaziv ili, kako u VEM-u ističu ”relativno mali” broj izvještaja mnogi pripisuju nepostojanjem prekršajne odredbe – odnosno novčane kazne odgovornim osoba u tijelima javne uprave u odredbama nedavno usvojenog ZEM-a. No, u Ministarstvo kulture i medija tvrde i da se, bez obzira na to, obveze moraju ispunjavati.
”Sve odredbe pozitivnih pravnih propisa u RH moraju se poštivati bez obzira postoje li za to prekršajne odredbe ili ne. Zakonom o elektroničkim medijima koji je stupio na snagu u listopadu 2021., dodatno je proširena odredba te se u kvotu oglašavanja ubrajaju i oglasi objavljeni na elektroničkim publikacijama, a obveznicima je propisana obveza objave ovih informacija na njihovim internetskim strancima. Sama činjenica da u ovome Zakonu ne postoje prekršajne odredbe stava smo da da svi obveznici sukladno drugim propisima imaju obvezu transparentno javnosti prikazati sve troškove,” ističu u ministarstvu.
Cijeli tekst možete pročitati na Hina
