Održana je sjednica saborskog Odbora za medije koja je sazvana na zahtjev oporbenih članova zbog intervjua nekadašnjeg novinara HRT-a Dragana Nikolića koji je portalu Istra24 rekao da je u proljeće 2016. iz emitiranja u „prime time“ terminu na HTV1 “skinut“ njegov dokumentarac „Ruski zid“, da bi nakon “kompromisne“ obrade, bio emitiran na HTV4
Prvi slučaj cenzure vanjskopolitičkog sadržaja na HTV-u dogodio se po riječima Nikolića nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativno medijski servis (IMS) HTV-a.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenio je nevjerojatno da se ignoriraju tri presude hrvatskih sudova među kojima je i presuda u slučaju koji je HRT protiv njega pokrenuo zbog izjava o cenzuri na HRT-u koji je javna radiotelevizija pravomoćno izgubila. Pritom je i citirao presudu u tom slučaju.
“Sud je izjave svjedoka i tuženika ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te je na temelju njih utvrdio da su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-op.a.) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika, bilo takvo da je kod većeg broja osoba moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u izražavanju i razmjeni mišljenja i ideja“, kazao je Zovko.
Naveo je i izjave odgovornih s HRT-a da se ne radi o cenzuri, već o uređivačkoj politici, odnosno o “korekcijama u programu“. Zovko je podsjetio i da na svjedočanstva o cenzuri na HRT-u objavljena u mrežnoj akciji HND-a i Sindikata novinara Hrvatske tijekom kampanje “HRT svima, a ne samo njima“ krajem 2021.
Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb rekao je da je HRT dugi niz godina često bio optuživan za cenzuru, istaknuvši da ni jedna optužba dosad nije dokazana na sudu. “Na HRT-u nema cenzure niti je HRT ikada tužio niti bio tužen za cenzuru“, kazao je Šveb.
Dodao je da je na HRT-u jasno definiran postupak prijave cenzure koji vodi Etičko povjerenstvo, te su u posljednjih desetak godina stigle samo tri prijave, od kojih je posljednja bila 2023., sada već bivšeg novinara HRT-a Marka Stričevića, zbog neprihvaćenog komentara rata u Ukrajini u Dnevniku 3.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da nije zadovoljna načinom sazivanja sjednice te da se odazvala kako bi izrazila neslaganje s onim što vidi kao ponovljen “politički nasrtaj na HRT u režiji udružene oporbe“.
Dodala je i da se godinama zalagala za neovisnost HRT-a i branila novinare i urednike od političkih pritisaka pa, kako je kazala, to želi i danas. Pritom je i, obraćajući se predlagateljima rasprave o cenzuri na HRT-u, kazala da bi njihove tvrdnje da je na “sudu potvrđena cenzura“ neovisni fact-checker definirao kao lažnu vijest.
“Iznosi se notorna neistina. Nitko nije pravomoćno osuđen za cenzuru“, kazala je ministrica zaključivši kako bi se trebalo držati činjenica.
Nakon višesatne rasprave o cenzuri na HRT-u, Mirela Ahmetović (SDP) predložila je zaključak po kojem je “utvrđena osnovana sumnja u postojanje cenzure i autocenzure na HRT-u“, te se od glavnog ravnatelja traži da u roku od 90 dana podnese izvješće o broju svih primljenih prijava o cenzuri i autocenzuri i mjerama koje će poduzeti. No, prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova članova Odbora.