Zajedno s Europskom federacijom novinara (EFJ) i Case koalicijom Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poziva novinare i novinarke koji su na meti SLAPP-a da progovore o tome kakvu Anti-SLAPP Direktivu trebaju, kako bi bili zaštićeni od neutemeljenih tužbi kojima ih se želi odvratiti od otkrivanja zlouporaba i zaštite javnog interesa. Član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić, smatra da je najbolji lijek za tužbe čiji je cilj zastrašiti novinare onaj koji će zastrašiti tužitelje.
I to dobro! Dakle, odrediti sankcije za one koji tuže samo zato da bi tužili, lupiti po džepu serijske tužitelje, pogotovo one koji te tužbe podnose bez ikakvog vlastitog troška, koristeći za tu svrhu javni, državni ili kompanijski novac.
SLAP tužbe morale bi imati pripremno ročište na kojem će tužitelj imenom i prezimenom obrazložiti zašto nekog novinara tuži, po kojem paragrafu zakona i kakve sankcije traži, te položiti vlastitu novčanu jamčevinu ako svoje pravo i pravdu prema medijima, urednicima ili novinarima prije toga nije potražio kod preliminarne instance koja bi morala postati praksa Novinarskog vijeća časti (NVČ).
Svaka kazna koju NVČ donese u pojedinim slučajevima, pravosudni organi trebali bi uvažavati u korist tužitelja, dok bi one oslobađajuće trebale ići u korist tuženika. Na tom preliminarnom ročištu prije podnošenja tužbe tužitelj bi trebao pokušati svoju zadovoljštinu potražiti u isprici medija, urednika i novinara koje misli tužiti.
Tako bi dokazao da cilj tužbe nije stjecanje vlastite materijalne koristi ili zastrašivanje novinara, a ako dođe do isprike, ona bi morala biti javna, vidljiva i uočljiva, baš kao i tekst ili prilog zbog kojeg je do spora došlo. Kad bi obje strane na taj način pokazale dobronamjernost, odnosno da im je stalo do zdrave komunikacije u javnom prostoru, smanjio bi se i prostor za govor mržnje, a medijska pismenost i kultura govora bile bi podignute na akademsku razinu. Ako je to cilj, a ne progon, marginalizacija i cenzura, krenimo tim putem.