Novinar Marjan Nikolovski trebao se 29. januara braniti po optužbi za navodni govor mržnje i ugrožavanje sigurnosti članova Sinoda Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA).
To ne bi bilo neuobičajeno da se radilo o parničnom postupku u kojem je neko optužen za klevetu i uvredu, ali to nije bio slučaj.
Radi se, naime, o izvođenju novinara pred crkveni sud, gdje se od njega traži da dostavi sve dokumente i predmete koji bi mu služili kao dokaz ili bi ih trebao pregledati crkveni tužilac.
Sudnica za takvo ročište trebala je biti kancelarija Svetog arhijerejskog sinoda (SAS) MPC-OA.
Nikolovski je novinar i urednik na nacionalnoj televiziji „Sitel“, a takođe je i osnivač portala Religija.mk. Upravo se taj portal spominje u pozivu koji je dobio od Sinoda, ali se ne spominje konkretan članak zbog kojeg je „tužen“.
Nikolovski se 29. januara nije pojavio pred crkvenim sudom, a slučaj je proteklih dana izazvao niz reakcija. Većina novinarske zajednice osudila je potez Crkve, a za Udruženje novinara ovo je presedan.
Među nekim biskupima u MOC-OA, međutim, postoji podjela oko opravdanosti ovog koraka, iza kojega nije jasno ko stoji.
Nikolovski je pismo primio u ime Sinoda, ali ističe da na njemu nema ni pečata ni potpisa.
„Nemam namjeru kao novinar ići na crkvene sudove, postoje građanski sudovi ako se neko osjetio oklevetan ili uvrijeđen“, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikolovski, koji je osnivač portala Religija.mk i jedan je od rijetkih novinara u zemlji koji dugi niz godina pokriva pitanja vezana uz vjerske zajednice.
Prema njegovim riječima, radi se o klasičnom pokušaju da ga se ušutka. Ističe kako je njegov portal entuzijastičan i bavi se temama vezanim uz vjeru i sve vjerske zajednice, a ne samo MPC-OA.
„Moj portal nije vjerski, već novinarski portal. Mislim da će se ovaj njihov pokušaj da nada mnom provedu crkveni sud, koji će kasnije rezultirati osudom ili izopštenjem iz Crkve, pretvoriti u javni linč protiv mene“, kaže Nikolovski.
On navodi da takav linč „već postoji na društvenim mrežama u organizaciji određenih struktura sveštenika ili osoba bliskih MPC-u ili nekim malim političkim strankama koje su na ovaj ili onaj način povezane s MPC“. Takođe smatra kako bi ovaj linč mogao da se pretvori i u fizički obračun s njim.
Pritisak na nezavisno novinarstvo
Slučaj su razmatrali i u Udruženju novinara Makedonije (ZNM), koje se javno solidarisalo s Nikolovskim.
Došli smo do zaključka da se radi o opasnom presedanu jer se na jedan način pokušava izvršiti pritisak na nezavisno novinarstvo i na one medijske radnike koji rade na temama povezanim sa MPC-OA, kaže izvršni direktor ZNM-a Dragan Sekulovski.
Prema njegovim riječima, situacija je nepotrebno eskalirala i stiče se dojam da se u Crkvi koriste unutrašnji mehanizmi kako bi se uticalo na nečiju reputaciju i imidž. Ako predstavnik Crkve, ističe Sekulovski, ima problem ili smatra da u nekoj objavi postoji doza neetičnosti, može da koristi besplatne mehanizme – Savjet časti i Savjet za etiku u medijima, koji mogu da naprave procjenu.
„Ovako uopšteno rečeno samo da neko nije zadovoljan konkretnom web stranicom ostavlja utisak da možda nije namjera osporiti konkretan tekst ili članak, već osporiti konkretan ugled ovog novinara“, kaže Sekulovski.
Novinar Branko Đorđevski, koji takođe godinama izvještava o vjerskim temama, smatra da bi ovaj slučaj trebao zabrinuti vodstvo Makedonske pravoslavne crkve.
„Kada kažem da vrh Crkve treba da bude zabrinut, mislim na činjenicu da se neko očigledno iz redova same MPC-OA usuđuje da u njeno ime uputi pismo s pozivom na crkveni sud. Vidjelo se da na tom pismu nema ni potpisa ni pečata, što bi trebalo biti da je službeno crkveno pismo“, kaže Đorđevski.
Indikativno je, prema njegovim riječima, da rukovodstvo MPC-OA šuti iako „ne bi trebalo da ostane nijemi posmatrač“.
‘Nema inkvizicije, samo razgovor’
O slučaju je Radio Slobodna Europa razgovarao i s dvojicom vladika u MPC-OA, iz čijih se stavova da naslutiti da i tamo vlada podijeljenost oko pokrenutog postupka.
Vladika Timotej naglašava da Sinod, u čije je ime poslano pismo, nije nikakav sud.
„Prvo, Sinod nikome ne sudi, ako nekome treba suditi, treba suditi eparhijski sud, a onda se ima pravo ići na arhiepiskopski, a Sinoda nikada nije sudio niti će suditi. To je lakrdija mislim nekog vladike“, kaže vladika Timotej.
Prema njegovim riječima, radi se o nevalidnom postupku.
Vladika Petar, pak, smatra da u tom slučaju nema ničeg spornog te da se radi samo o „pozivanju na razgovor, a ne na suđenje“ zbog, kako kaže, „izjave, klevete i laži o Sinodu i arhijerejima MPC-OA“.
„Potpuno je pogrešno misliti da ćemo mi sad njemu suditi, nije uspostavljen sud koji bi mu sudio. Kad se sudi, treba postojati i sud, treba se znati ko je sud, kakav je sud, a među ostalim, naravno, biće i crkveni tužilac koji će preuzeti obavezu podizanja optužnice“, navodi vladika Petar.
„Ovo nije“, kaže, „crkveni sud, nego je on samo pozvan na razgovor od svetog sinoda u vezi svih njegovih dosadašnjih komentara i izjava o članovima Sinoda, o samom Sinodu, poglavaru itd“.
„Nemojmo prejudicirati stvari i predstavljati ih kao nekakvu inkviziciju“, kaže vladika Petar.
Na naše pitanje zašto nisu pokrenuli parnični postupak za klevetu pred građanskim sudom, vladika navodi kako „kanoni kažu da ako je netko pripadnik vjerske zajednice prvo vjerska zajednica treba da riješi to, a onda svakako ima i parnični postupak”.
Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija u proteklom peridu je u nekoliko navrata bila u fokusu javnosti.
Jedna od njih je nakon što se 2022. godine, nakon više od pola vijeka, vratila u kanonsko jedinstvo s ostatkom pravoslavnog svijeta i dobila tomos o autokefalnosti od Srpske pravoslavne crkve. Time je okončan crkveni raskol koji je započeo 1967. godine, kada je MPC jednostrano proglasila autokefalnost od Srpske pravoslavne crkve.
Bila je u prvom planu i prošlog ljeta kada je pozvala i uz podršku drugih vjerskih zajednica organizovala protest protiv Zakona o ravnopravnosti spolova. Pojedini crkveni velikodostojnici tada su upozorili da bi zastupnici koji bi glasali za zakon mogli biti lišeni vjenčanja, krštenja, sprovoda i sl.
Izvor: Radio Slobodna Evropa