Republika Srpska: sužavanje prostora za građanski aktivizam i novinarstvo

Za izmjene zakona u formi nacrta u nastavku Druge redovne sjednice NSRS u Banjaluci glasalo je ukupno 49 poslanika. Javna rasprava o spornim izmjenama Krivičnog zakona RS-a trajaće 60 dana, nakon čega bi zakon u formi prijedloga ponovo trebalo da bude na glasanju.

Institucije i zvaničnici entiteta Republika Srpska (RS) godinama su predmet kritika i osuda domaće i međunarodne javnosti zbog odnosa političkih zvaničnika i entitetskih institucija prema osnovnim ljudskim pravima. Prašina se naročito podigla posljednjih sedmica zbog niza nedemokratskih i nemilih događaja, uključujući usvojeni akt Vlade RS-a koji ima namjeru vratiti klevetu u krivične okvire, te zabilježenih slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja prema novinarima, aktivistima i ugroženim društvenim kategorijama.

Media Freedom Rapid Response Konzorcij MFRR prati parlamentarnu proceduru  usvajanja reforme Krivičnog zakonika Republike Srpske čiji je cilj ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela. Konzorcij je apelovao na članove Narodne skupštine da odbace predložene  izmjene. MFRR takođe prati napade na lokalne novinare  koji kritikuju predloženu reformu.

 

Krivična odgovornost za uvredu, klevetu i iznošenje ličnih i porodičnih prilika

Posljednjih nekoliko sedmica, nakon što je Vlada RS-a usvojila  2. marta Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete, negodovanje su izrazile brojni mediji, organizacije civilnog društva, aktivisti, predstavnici međunarodne zajednice, kao i pojedini opozicioni političari. Utvrđenim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Vlada RS namjerava da uvede nova krivična djela protiv časti i ugleda, krivična djela uvrede, klevete, kao i iznošenja ličnih i porodičnih prilika. Ovim zakonskim izmjenama najavljuju novčane kazne za navedena krivična djela u rasponu od 5.000 do čak 100.000 KM.

Predstavnici civilnog sektora i novinarske profesije otvoreno su negodovali još od same najave kriminalizacije klevete. Brojni mediji uputili su u prvoj sedmici marta Vladi RS inicijativu za povlačenje Nacrta zakona iz skupštinske procedure. Nevladine i novinarske organizacije sastale su se 13. marta sa šefovima poslaničkih klubova u NSRS, kako bi razgovarali o spornom Nacrtu, ukazujući na sve negativne posljedice koje bi njegovo usvajanje imalo po novinarsku profesiju i društvo u cijeloj zemlji. Dan kasnije, održani su spontani protesti okupljenih novinara prije početka Druge redovne sjednice NSRS, na kojoj je trebalo da se razmatra sporni Nacrt zakona. Novinari su u znak protesta lijepili trake preko usta i lomili olovke zbog najavljenje kriminalizacije klevete, tražeći da Nacrt bude povučen iz skupštinske procedure.

Specijalni izvjestitelji za prava na slobodu mišljenja, izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih nacija (UN) obratili su se  pismom  vlastima RS-a u kojem zahtjevaju da nacrt zakona po kojem je predviđena kriminalizacija klevete bude povučen sa skupštinskog zasjedanja. Uz to su objasnili zašto ovaj potez nije u skladu sa najboljim praksama i važećim međunarodnim preporukama. Platforma za sigurnost novinara Vijeća Evrope objavila  je 20. marta upozorenje u vezi sa kriminalizacijom klevete u RS-u.

“Ništa se neće desiti bez javne rasprave, Nacrt je osnova za javnu raspravu i nije usvojen”, rekao  je medijima 9. marta predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD). Na istom tragu je i predsjednik entitetske Vlade Radovan Višković (SNSD) 10. marta izjavio da zakon nije konačan i do usvajanja može biti potpuno izmijenjen, dodavši da mu nije jasno zašto je toliko negativna reakcija javnosti i medijske zajednice kada slični pa i strožiji zakoni postoje u zemljama Evropske unije te da će usvajanju prethoditi javne konsultacije u trajanju od 60 do 90 dana.

Ipak, Nacrt zakona je prošle sedmice bio predmet višesatne skupštinske rasprave. Tokom rasprave, predsjedavajući NSRS Nenad Stevandić (US), koji pripada političkoj grupaciji koja čini vlast u ovom entitetu, rekao je da je zakon o kriminalizaciji klevete i uvrede višestruko problematičan jer se ne bi toliko prašine dizalo i ne bi Narodnu skupštinu posjećivao toliki broj ambasadora da to nije tako, i od toga ne treba niko da bježi. U završnoj riječi dan prije usvajanja Nacrta, ministar pravde Miloš Bukejlović (SNSD) izjavio je da je zakon koji je ovo ministarstvo predložilo imao namjeru da suzbije lažne vijesti i govor mržnje, i da nije usmjeren protiv medija.

 

Namjera kriminalizacije klevete i reakcije

Predsjednik RS-a Dodik, koji je od 2017. godine na američkoj, a od aprila 2022. na britanskoj „crnoj listi“, prvobitno je krajem oktobra 2022. godine najavio uvođenje klevete u Krivični zakonik RS kao krivičnog djela, kao i uvođenje novog seta zakona u oblasti sprečavanja širenja lažnih vijesti i govora mržnje. S obzirom da je pitanje klevete već bilo uređeno entitetskim Zakonom o zaštiti od klevete, postavlja se pitanje zašto je vlastima u RS-u kriminalizovanje klevete pitanje koje je dobilo status hitnosti i prioritet. Predstavnici stručne javnosti dodaju da se radi o otvorenom gušenju slobode medija i nezavisnog i istraživačkog novinarstva u tom entitetu.

Evropska i Međunarodna federacija novinara (EFJ i IFJ) krajem januara, upozorile  su na opasnost od ovakvog presedana, i zatražile od Evropske komisije i Vijeća Evrope da pozovu Vladu RS i entitetskog predsjednika da ponište taj prijedlog.

Početkom februara ove godine, u Banjaluci je potpisana deklaracija  protiv ograničavanja prava i sloboda, a potpisnici deklaracije iz organizacija civilnog društva i nezavisnih medija naveli su da bi donošenje zakona o lažnim vijestima moglo biti iskorišteno protiv nezavisnih medija.

BiH je dekriminalizirala klevetu 2003. godine, a izmjene koje predlaže entitetska vlada pogoršale bi ionako zabrinjavajuću situaciju represije protiv glasova suprotnog mišljenja, podsjetila je Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović, koja je pozvala na povlačenje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakona RS.

Stručnjaci tvrde da, ukoliko se Nacrt usvoji, to neće predstavljati opasnost samo za medije u RS već za sve medije i novinare u Bosni i Hercegovini. Pored toga, upozorava se da pojedine odredbe nisu jasno određene. Na primjer, tekst odredbe o uvredi ne precizira šta bi bila uvreda, niti daje bilo kakav opis radnje za koju su propisane izrazito visoke novčane kazne, što bi značilo da će sudska praksa donekle odrediti šta je to uvreda.

Iz Vijeća za Štampu u BiH poručili su da davanje nadležnosti tužiocu da ispituje i analizira novinarske priloge i tekstove po svakoj prijavi predstavlja direktno miješanje u novinarski posao koji ima svoje regulatore i samoregulatore.

Upravni odbor Udruženja BH novinari ocijenio je proces kriminalizacije klevete u RS-u kao institucionalni pokušaj zastrašivanja novinara i medija, posebno onih koji kritički pišu o potezima vlasti, gušenje slobode medija i uvođenje (auto)cenzure. Iz ovog udruženja upozorili su da pojedini političari iz drugog entiteta, Federacije BiH, također podržavaju kriminalizaciju klevete i da je za očekivati da, ukoliko RS usvoji pomenute izmjene i dopune Krivičnog zakonika, isto može učiniti i Federacija BiH.

Povodom novog Nacrta oglasili su se i Ured visokog predstavnika u BiH  (OHR), Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika EU  u BiH, kao i Vijeće  za implementaciju mira (Peace Implementation Council – PIC).

 

Nasilje protiv novinara i medija

Novinari i mediji u entitetu Republika Srpska u posljednje vrijeme meta su različitih vrsta napada i pritisaka, upozoravaju  novinarske mreže iz regije.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na konferenciji za štampu održanoj 8. marta u Banjaluci na neprimjeren način komentarisao je borbu novinara protiv kriminalizacije klevete i nacrta izmjena Krivičnog zakonika ovog entiteta, ocijenili su predstavnici profesionalne novinarske zajednice. Pored neprimjerenog obraćanja i javnog vrijeđanja novinara, Dodik je najavio rigorozne mjere protiv nevladinog sektora i udruženja koja se finansiraju donatorskim sredstvima, rekavši kako “SAD u svom zakonu strane nevladine organizacije ili one koje finansiraju stranci nazivaju stranim agentima na prostoru SAD“ i najavio da će Republika Srpska preuzeti istu terminologiju.

Dan nakon konferencije, novinarima Aleksandru Trifunoviću iz Buke i Nikoli Morači iz EuroBlica vandali su izgrebali automobile. Banjalučka policija trenutno istražuje slučaj. Podsjetimo, Morača je nedavno saslušan  u policiji i oduzet mu je mobilni telefon, nakon što je odbio da kaže ime izvora informacija, što je SafeJournalists mreža osudila  . Dodik je ovo pitanja komentirao rekavši da “postoje indicije” da su novinari sami oštetili vozila.

Iz Udruženja BH novinari poručili su da je vandalizam na imovinu dvojice novinara direktna posljedica poruka koje javnosti već danima upućuje predsjednik RS-a. “Dodik svojom retorikom targetira novinare koji se bore protiv kriminalizacije klevete kao ‘nepodobne’. On javno, imenom i prezimenom, pojedine novinare označava ‘neprijateljima sistema’, i samo je pitanje vremena kada će neki od tih novinara biti i fizički napadnuti jer je predsjednik RS-a od njih napravio mete”, zaključuju iz Udruženja.

Iako RS prednjači u zloupotrebi sile i institucija protiv novinara i medija, ni Federacija BiH ne može se pohvaliti povoljnom situacijom u tom smislu, što potvrđuje novi izvještaj  Vlade Sjedinjenih američkih država o stanju ljudskih prava u svijetu. U dijelu koji se odnosi na BiH detaljno su opisani svi detalji koje su Amerikanci zabilježili kao vrstu narušavanja ljudskih prava i sloboda.