“Iz prve ruke sam vidjela kakav utjecaj SLAPP-ovi imaju na ljude. Jedan od najpoznatijih SLAPP-ova u Hrvatskoj su postupci koje je HRT pokrenuo protiv Hrvoja Zovka. Postupci su trajali više od četiri godine i sve je završilo u korist Zovka, no tu se radilo u zlostavljanju njega kao osobe, u najužem smislu, kazala je odvjetnica Vanja Jurić na Anti-SLAPP konferencije koja se danas održala u Europskom parlamentu, prenosi gong.hr.
Gong je u Europskom parlamentu upozorio kako je Hrvatska jedinstvena u Europi po golemom broju tužbi protiv novinarki i medija koje podižu suci. Kako bi se prevenirale tužbe protiv novinarki i izdavača, nužno je javno objavljivanje imena tužitelja i sadržaja tužbi. Izdavači se moraju obvezati plaćati tužbe podignute protiv njihovih novinara, naglasile smo na događaju kojem je prisustvovala predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, ali i brojni europski zastupnici i zastupnice.
SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv javne participacije) sve su veći problem diljem Europe, a Hrvatska je s više od 900 aktualnih tužbi predvodnica trenda.
“Niska politička kultura, kao i nastojanje moćnika da kontroliraju javni diskurs, dovodi do toga da predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti smatraju da ih se u obnašanju dužnosti ne smije propitivati, a kamoli kritizirati i komentirati. Često ne shvaćaju da su granice dopuštene kritike mnogo šire kada je riječ o obavljanju takvih dužnosti. A ako pokušate progovoriti, budite spremni da vas uskoro očekuje poziv na sud“, pojasnila je Sanja Pavić, Gongova pravnica.
Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi prošle godine proglasilo je predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana najvećim pravosudnim zlostavljačem u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura.
“Hrvatska je specifična po tome što veliki dio SLAPP-ova iniciraju suci, a pritom si međusobno dosuđuju previsoke odštete koje nisu razmjerne učinjenoj povredi. O tome je još ranije odlučivao i Europski sud za ljudska prava u slučaju Narodnog lista, protiv koje je niz sudaca podnio tužbe i tražio enormne iznose za naknadu štete”, kaže Pavić i upozorava kako je praksa nakon tog slučaja promijenjena te da su suci odustali od golemih novčanih potraživanja.
Praksa je nakon toga promijenjena, te suci sada dosuđuju manje iznose, od 10 do 20.000 kuna. Ipak, u slučaju Davorke Blažević, novinarke Trisa koju je tužila nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, zbog općepoznatih činjenica navedenih u kolumni “Portret tjedna”, taj je iznos bio mnogo veći, preko 40.000 kuna. Zbog toga je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo akciju prikupljanja novca za novinarku, a najavili su i objavu liste sudaca koji iniciraju SLAPP tužbe.
“Iz prve ruke sam vidjela kakav utjecaj SLAPP-ovi imaju na ljude. Jedan od najpoznatijih SLAPP-ova u Hrvatskoj su postupci koje je HRT pokrenuo protiv Hrvoja Zovka. Postupci su trajali više od četiri godine i sve je završilo u korist Zovka, no tu se radilo u zlostavljanju njega kao osobe, u najužem smislu. Nadam se da su države članice postale svjesne ovog problema, i da ćemo shvatiti da SLAPP-ovi ne utječu samo na novinare, već i na demokratske vrijednosti Europske unije. Jedan od najvažnijih elemenata – preduvjet borbe protiv SLAPP-ova je edukacija“, naglasila je Vanja Jurić, članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe i članica Gonga, ali i odvjetnica brojnih novinara i novinarki žrtava SLAPP-ova.
Jurić ističe kako su sloboda govora i medijske slobode komplicirano pravno područje, gdje treba dobro poznavati ne samo domaće zakonodavstvo, već i praksu Europskog suda za ljudska prava.
“Unatoč zakonima koje imamo, u praksi Hrvatska i dalje ima velikih problema s primjenom temeljnih standarda slobode izražavanja”, dodala je Jurić.
Takve tužbe prepoznate su kao široko korišteno sredstvo ušutkavanja kritičkih glasova u javnom prostoru, a pokreću ih moćni akteri (npr. privatne tužbe dužnosnika i sudaca) kako bi se zastrašilo i ušutkalo one koji govore u javnom interesu: novinarke, mediji, aktivistkinje.
Prema anketi koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo 2022. godine, u Hrvatskoj je aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara, od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna. Osim SLAPP-ova, Gong je i ranije upozoravao na pritiske u redakcijama, cenzuru i autocenzuru od strane oglašivača i političara, kao i utjecaj državnog oglašavanja na sadržaj medija.
Konferencija u Europskom parlamentu održana je u sklopu projekta Pioneering Anti-SLAPP Training for Freedom of Expression (PATFox), kojemu je cilj ukazati na probleme SLAPP-ova u Europi i podučiti pravnice kako se nositi s takvim tužbama.