Danas, 16. ožujka 2023., obilježava se 18 mjeseci otkako je Europska komisija usvojila svoju Preporuku državama članicama o osiguravanju zaštite, sigurnosti i osnaživanja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji.
Europska komisija treba izvršiti evaluaciju na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi procijenila napredak koji su postigle države članice. U tom kontekstu, partneri u Media Freedom Rapid Response (MFRR) pozivaju Europsku komisiju i države članice da razviju sveobuhvatne i redovite mehanizme izvješćivanja koji uključuju sve ključne dionike za učinkovito mjerenje i kontinuirano praćenje provedbe Preporuke. Pozivamo države članice da bez daljnjeg odgađanja poduzmu mjere za sigurnost novinara i provedu odredbe Preporuke.
U vrijeme objave, partneri MFRR-a istaknuli su da će ključ uspjeha Preporuke ležati u praćenju njezinih ishoda i pozivanju država članica na odgovornost. Unatoč jasnim međunarodnim zakonima i standardima za poboljšanje sigurnosti novinara, države članice učinile su premalo da preokrenu plimu u sve većem broju napada na novinare. Preporuka u tom pogledu izričito ima za cilj podržati provedbu standarda Vijeća Europe, posebno njegove Preporuke 2016(4).
Preporuka Europske komisije stigla je u kritičnom trenutku. Kao što je dokumentirano od strane MFRR-a na platformi Mapping Media Freedom i analizirano u Izvješćima o praćenju, kao i Platformi Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara, sigurnost novinara u Europi je u dubokoj krizi. Izvjestitelji diljem Unije suočavaju se s brojnim oblicima pritisaka i napada. U 2022. godini MFRR je zabilježio 415 uzbuna u državama članicama EU. Verbalni napadi poput zastrašivanja i prijetnji ili uvreda činili su glavnu vrstu incidenata, uključujući 42% svih dojava, dok su fizički napadi bili uključeni u 20% slučajeva, a napadi na imovinu u 17%. Posljednje godišnje izvješće partnera Platforme Vijeća Europe u međuvremenu karakterizira situaciju kao “kontekst kontinuirane degradacije slobode tiska diljem kontinenta”.
Stoga, ocjena napretka koji su postigle države članice dolazi u ključnom trenutku. Kako bi pomoglo u pokretanju razgovora o provedbi Preporuke, MFRR trenutno ispituje podružnice Europske federacije novinara (EFJ) sa sjedištem u EU-u, a to su novinarski sindikati i strukovne udruge, o dosadašnjim radnjama i napretku. Njihovo aktivno uključivanje, kao i šire uključivanje novinara i medijskih djelatnika, od strane država članica i Europske komisije u provedbu Preporuke u praksi ključno je za osiguravanje učinkovitosti mjera koje poduzimaju države članice. Istraživanje se posebno fokusira na one specifične preporuke koje izričito pozivaju na uključivanje predstavnika novinara. Dok će MFRR objaviti potpune rezultate istraživanja kasnije ovog proljeća, sada vrijedi istaknuti tri ključna preliminarna nalaza:
– Nakon 18 mjeseci, provedba Preporuke je vrlo neujednačena, s izraženim razlikama između država članica i od jedne preporuke do druge.
– Ocjenjivanje statusa provedbe nijansiran je pothvat, a naše istraživanje ukazuje na mnoge slučajeve djelomične provedbe.
– Dobivanje jasne slike bilo kakvog postignutog napretka postaje još veći izazov kada se uzme u obzir učinak. Dok će nekim od provedenih mjera i radnji možda trebati vremena da proizvedu rezultate, čini se da čak i djelomična provedba preporuke već pokazuje pozitivan učinak i stoga daje korisne naznake o tome kako strukturirati daljnje reforme.
Iako su samo preliminarni, ovi su nalazi ipak poučni u pogledu zadaće koja je pred državama članicama i Komisijom. Jasno je da moraju razviti alate i postupke za izvješćivanje i evaluaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini koji rezultiraju smislenom procjenom mjera i radnji koje su poduzete za provedbu Preporuke.
Mjerenje uspješnosti zahtijevat će nijansirani pristup prikupljanju podataka i razvoju pokazatelja kako bi se obuhvatila složenost izazova koji je u pitanju. Tek tada će Preporuka moći ispuniti svoj cilj jačanja slobode medija i pluralizma promicanjem zajedničkih i koordiniranih napora država članica. Štoviše, s obzirom na neujednačenu provedbu u ovoj fazi, bit će potrebna trajna predanost u budućnosti i trebala bi uključiti sve dionike, uključujući novinare i medijske djelatnike, njihove udruge i sindikate, civilno društvo i vlasnike medija.
Što se tiče dizajna ovog procesa, vjerujemo da se iz iskustva s izvješćima o vladavini prava mogu izvući korisne lekcije kako bi se osigurala njegova vjerodostojnost, uključivost i učinak. Partneri MFRR-a pozivaju Europsku komisiju i države članice da razviju transparentan proces prikupljanja i evaluacije relevantnih podataka.
Osnovne informacije o svim glavnim aspektima treba priopćiti dovoljno rano. To bi trebalo uključivati jasne vremenske rokove, kriterije za odabir dionika na temelju protokola uspostavljenih zajedno s nedržavnim akterima i transparentnu metodologiju za obradu njihovih doprinosa. Kako bi se osiguralo da proces generira radnje, trebao bi rezultirati specifičnim preporukama i dodatnim pitanjima, usmjeravanjem vlada o radnjama potrebnim za rješavanje uočenih nedostataka, omogućavanjem civilnom društvu da prati naknadne radnje i traži odgovornost, te promicanjem transparentnog i participativnog dijaloga između svih dionika.
