Preporuke Foruma civilnog društva Zapadnog Balkana predstavljene donosiocima odluka zemalja regije

Source: BHN
Preporuke Foruma civilnog društva Zapadnog Balkana predstavljene donosiocima odluka zemalja regije

Trst, 12. juli 2017. – U zgradi Općine Trst danas je održan završni susret Foruma civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana. Predstavnici civilnog društva regije održali su sastanak sa ministrima vanjskih poslova Makedonije Dimitrovom, Crne Gore Darmanovićem, Kosova Hoxajem, Albanije Bushatijem, Italije Alfanom, te sa Evropskim komesarom za proširenje Johannesom Hahnom.

Na susretu su predstavljene preporuke koje su formulisane u okviru Foruma civilnog društva koji se 11. i 12. održao u Trstu, a koji je nastavak ranijih susreta u Beču 2015. i Parizu 2016. godine. Preporuke su nastale kao doprinos Berlinskom procesu i grupisane su na osnovu prioriteta međuvladinog Samita za Zapadni Balkan.

Preporuke je ministrima i komesaru je u ime Foruma civilnog društva predstavio Florian Bieber, profesor na Univerzitetu u Gracu u Austriji.

Profesor Florian Bieber

„Preporuke su nastale kao rezultat aktivnog učešća više stotina aktivista civilnog društva, nevladinih organizacija i medija koji su u prethodne tri godine održali brojne sastanke. Osnovni cilj i interes Foruma civilnog društva je pružiti donosiocima odluka u regiji Zapadnog Balkana nove ideje, informacije i prijedloge politika“ rekao je Bieber.

Ministrima su se ipred civilnog društva obratili i Simonida Kacanska (European Policy Institute), Shpend Emini (Democracy for Development), Nataša Kandić (REKOM) i Remzi Lani (Albanian Media Institute) koji su istakli prioritete preporuka Foruma civilnog društva a koji se tiču vladavine zakona, slobode medija, zaštite okoliša, poduzetništva i dr.

“U dijelu prošlogodišnjeg izvještaja o napretku Evropske unije od prošle godine koji se odnosi na medije ključna riječ je bila ‘bez napretka’. Vjerujemo da sloboda medija i izražavanja može postati važnija na listi prioriteta agende procesa proširenja. Sloboda medija je nešto oko čega ne bi trebalo da se pregovara”, rekao je Remzi Lani iz Medijskog instituta Albanije.

Kao prioritetna pitanja za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske promjene, u preporukama se navodi kako ove “strategije ne bi smjele biti razvijane kroz jedan jedini projekat (kao što je to slučaj sa termoelektranom na Kosovu ili u slučaju energetske strategije u Bosni i Hercegovini), nego trebaju biti formulisane kao sveobuhvatni i anticipirajući dokumenti, kao rezultat procesa koji uključuje doprinos lokalnih stručnjaka i organizacija civilnog društva”.

Ministri koji su sudjelovali na zaključnom sastanku u zgradi Općine u Trstu podržali su doprinos Foruma civilnog društva Berlinskom procesu i Samitu lidera Zapadnog Balkana.

Ministar Angelino Alfano

„Mi smo ovdje da vam saopćimo da vaši napori nisu bili uzaludni. Motiv je sam proces integracije, a mi smo tu kako bi taj proces bio ostvaren kroz naše ciljeve, naše riječi, naše finansije, naše dogovore i a taj proces ne bi bio moguć bez vaše podrške“, rekao je ministar vanjskih poslova Republike Italije Angelino Alfano i dodao kako samo uz podršku civilnog društva i rad donosioca odluka moguće je ostvariti ciljeve procesa integracije.

Komasar Johannes Hahn

Predstavnicima civilnog društva obratio se komesar za proširenje Johannes Hahn. “Pravo pitanje sada je kako implementirati preporuke. To je zadatak za sve nas. Ako želimo postići napredak onda se svi moramo zapitati na koji način doprinijeti, a to znači da su potrebna i djela i konkretne akcije kako civilnog društva tako i predtavnika vlasti”, rekao je komesar Hahn..

Udruženje BH novinari dalo je doprinos kreiranju preporuka koje se odnose na slobodu medija kroz aktivno učešće u tematskim diskusijama. Pored Udruženja BH novinari, iz BiH su na Forumu učestvovale nevladine organizacije Green Council, Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPI), Regional Education and Information Center (REIC), Centar za ekologiju i energiju, Plenum građana Zenice, Inicijativa grupe Građana Socijaldemokrati.

Forum civilnog društva u Trstu organizovan je na zajedničku inicijativu Fondacije ERSTE, Evropskog fonda za Balkan, Fondacije Friedrich Ebert, Dijaloga jugoistočne Evrope, u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Boell i u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI), Centrom za međunarodnu politiku (CeSPI), Institutom za međunarodne odnose (IAI) i Opservatorijem za Balkan i Kavkaz. Inicijativu su podržali banka Intesa Sanpaolo i banka Generali.